Spomen - zbirka Pavla Beljanskog, Novi Sad

ImageAdresa: Trg Galerija 2, 21000 Novi Sad, Srbija
Telefon: 021 528 185, 472 99 66
Fax: 021 528 185
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.
Web: beljanskimuseum.rs
Radno vreme: sreda - nedelja: 10 - 18, četvrtak: 13 - 21, ponedeljkom i utorkom zatvoreno. Četvrtkom ulaz besplatan; mogućnost stručnog vođenja. Uz obaveznu najavu postoji mogućnost postavljanja rampe za hendikepirana lica
Osoba za kontakt: Julijana Stojsavljević, odnosi sa javnošću

Image
ImageImage
ImageImage
ImageImage

Nastanak

Spomen-zbirka Pavla Beljanskog nosi naziv po svome darodavcu i osnivaču Pavlu Beljanskom (Veliko Gradište, 19. 6. 1892 - Beograd, 14. 7. 1965), pravniku i diplomati, velikom kolekcionaru i izvrsnom poznavaocu umetnosti koji je posebnim ugovorom o poklonu sa Izvršnim većem AP Vojvodine iz novembra meseca 1957. godine, "zaveštao srpskom narodu" zbirku umetničkih dela iz oblasti slikarstva, skulpture i tapiserije. Ovu značajnu kolekciju dopunjavao je do kraja svog života i ona prema konačnom inventaru broji 185 dela od 36 autora. Spomen-zbirka Pavla Beljanskog za javnost je otvorena 22. 10. 1961. godine.

Zgrada

Zgrada je smeštena u novu, namenski projektovanu gradevinu po nacrtima arhitekte Ive Kurtovića, sagrađenu 1961. godine. Visoka arhitektonska vrednost objekta dostignuta je zahvaljujući tome što je projektant dobro sagledao specifične zahteve i potrebe te je tako ostvario jedan izvrstan funkcionalan sklop.

Kolekcija

U Spomen-zbirci su zastupljena vrhunska dela srpskog slikarstva iz perioda od prve do sedme decenije XX veka, sa akcentom na period između Prvog i Drugog svetskog rata.Tako kolekcija hronološki započinje slikama prve generacije modernista (Nadežda Petrović, Milan Milovanović, Kosta Miličević), nastavlja se delima najznačajnijih predstavnika međuratne srpske umetnosti (Sava Šumanović, Milan Konjović, Petar Dobrović, Ivan Radović, Jovan Bijelić, Petar Lubarda, Sreten Stojanović, Risto Stijović) i umetnika čiji se radovi datiraju u drugu polovinu XX veka (Zora Petrović, Liza Križanić, Živko Stojsavljević, Milenko Šerban, Ljubica Sokić). Sama postavka, koju je načinio Pavle Beljanski, izdvaja se od uobičajenih galerijskih postavki i najbolje potvrđuje ona retka muzeološka shvatanja prema kojima je moguće stvoriti likovnu reprezentaciju jednog vremena isključivo harmonizacijom likovnih elemenata i unutrašnjih činilaca ekspresije.

Pored izložbenog prostora u kojem se nalazi stalna postavka umetničkih dela, galerija sadrži i dva memorijala: Memorijal Pavla Beljanskog, nastao 1966. godine kao poklon naslednika P. Beljanskog koji predstavlja rekonstrukciju njegovog životnog ambijenta, sa nameštajem, slikama, knjigama, fotografijama, dokumentima, kao i mnoštvom ličnih predmeta i Memorijal umetnika, nastao 1971. godine, u kome se nalaze portreti i autoportreti kao i dokumentarni materijal o slikarima iz zbirke (fotografije i predmeti koje su umetnici koristili tokom procesa stvaranja - četkice, boje, palete).

Spomen-zbirka poseduje biblioteku i bogat dokumentarni fond, sačinjen od crteža, slika, skulptura, pisama, foto i video materijala.

Nagrada Spomen-zbirke Pavla Beljanskog

Želeci da afirmiše pisanje stručnih radova o nacionalnoj istoriji umetnosti, Pavle Beljanski je posebnim darovnim ugovorom od 27. 5. 1965. godine poklonio Spomen-zbirci sliku Vlaha Bukovca "Velika Iza", a galerija se obavezala da će ustanoviti Nagradu Spomen-zbirke Pavla Beljanskog za najbolji diplomski rad iz ove oblasti, odbranjen na Katedri za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu. Nagrada je ustanovljena 1967. godine i od tada se dodeljuje svake godine u oktobru mesecu.

Aktivnosti

U proteklom periodu Spomen-zbirka Pavla Beljanskog težište svoje programske orijentacije stavila je na aktivan odnos prema publici i sveobuhvatno otvaranje ka javnosti. U skladu sa tim, još 1999. godine započeta je praksa redovnog održavanja izložbi posvećenih autorima iz kolekcije Beljanskog, kao i pojavama i fenomenima vezanim za srpsku likovnu umetnost prve polovine dvadesetog veka. Druga bitna forma izložbene aktivnosti, započeta 2000. godine izložbom slikarke Vidosave Kovačević, predstavlja realizaciju nagrađenog diplomskog rada. Povod za prikazivanje ove studijske izložbe bio je dvojak: osim same nagrade, činjenica da se slike i veliki deo dokumentarne zaostavštine Vidosave Kovačević nalaze u Spomen-zbirci, te da je sam Pavle Belanski, uključivši ovu slikarku u svoju kolekciju, učinio da se ona spase od zaborava. Naredne godine, izložba prema nagrađenom radu bila je posvećena prvom zemunskom akademskom slikaru, bečkom đaku i jednom od prvih polemičara u srpskoj istoriji umetnosti, Živku Petroviću. Godine 2002. izložbom i katalogom predstavljen je rad na temu "Slikarstvo srpskog intimističkog kruga" - radi se o fenomenu tesno povezanom sa suštinom kolekcije Beljanskog i njenim slikarima: M. Čelebonovićem, C. Sokić, N. Gvozdenovićem, B. Šuputom, I. Radovićem, P. Milosavljevićem i drugima. Realizovan je i rad "Arhitektura javnih zdanja u Novom Sadu između dva svetska rata" - pod naslovom "Od Parisa do Brašovana".

Izložbom Sretena Stojanovića u septembru 1999. godine započeta je serija izložbi - predstavljanja autora iz kolekcije Beljanskog. Tada su izlagani eksponati iz Spomen-zbirke, dok je izložba Koste Hakmana, preuzeta od Jugoslovenske galerije umetničkih dela iz Beograda (2000) predstavila slike iz vlasništva porodice, kao i iz muzejskih kolekcija. Naredne, 2001. godine publika je mogla da vidi izložbu Bogdana Šuputa, kao i izložbu slika i crteža "Sava Šumanović - od crteža ka slici", osmišljenu da prikaže proces nastajanja i razvijanja umetničke ideje kao i njenog ostvarenja u slikarstvu Save Šumanovića. 2002-e godine izložene su tapiserije, fotografije, kao i katalozi i različita dokumentarna grada Milice Zorić. Godina 2003. započeta je vrlo živom aktivnošću: u februaru je otvorena izložba Marka Čelebonovića, prva velika postavka slika ovog umetnika u Novom Sadu. Izložene su slike iz svih perioda njegovog stvaralaštva, većinom iz slikareve porodične zaostavštine. U martu je otvorena izložba Nedeljka Gvozdenovića, na kojoj su predstavljene slike i crteži, kao i dokumentarna grada iz Spomen-zbirke. Od izložbi vrednih pažnje, prikazanih pod krovom Spomen-zbirke, treba pomenuti i "Pejzaž u slikarstvu Vojvodine na prekretnici 19. i 20. veka", nastalu u saradnji sa Centrom za vizuelnu kulturu "Zlatno oko".

U skladu sa željom Pavla Beljanskog da podstakne formiranje mladih stručnjaka, kao i širenje kruga ljubitelja umetnosti, Spomen-zbirka je u saradnji sa osnovnim i srednjim školama pokrenula Likovnu radionicu iz koje su proistekle izložbe radova učenika, koji su nastali prema delima umetnika iz galerije, bilo kao kopije, bilo kao nova viđenja i originalne interpretacije. Osim toga, studenti Akademije umetnosti ovde održavaju vežbe iz stručnih predmeta koje rezultiraju izložbom radova.

U saradnji sa Muzičkom akademijom, u akustičnim prostorijama Spomen-zbirke priređuju se koncerti klasične muzike. Takođe, održavaju se promocije knjiga iz istorije umetnosti, kontinuirano se sarađuje sa Katedrom za istoriju umetnosti kao i Katedrom za turizmologiju, arhitekturu i istoriju na realizaciji nastavnih planova.

Zajedno sa izdavačkom delatnošću, navedene aktivnosti i potencijali Spomen-zbirke pružaju kvalitetne mogućnosti za stvaranje jednog dinamičnog centra za proučavanje srpske umetnosti, prvenstveno prve polovine XX veka.