Časopis "Gradina" (Niš), broj 48-49/2013
ImageOvu svesku Gradine urednički posvećujem Zdenku Hlavačeku, rano preminulom prijatelju iz detinjstva. Mislim da bi ga radovalo da može da vidi kako me snovi koje smo delili u detinjstvu o promeni sveta u bolji i pravedniji nisu napustili.Image

Jedna mala lična utopija: rumunska sreća

ImageBilo je to u "zlatno" vreme bespogovorne Titove vlasti, samoupravnog socijalizma i Jugoslavije, lidera nesvrstanosti. Jedna mala grupa belocrkvanskih srednjoškolaca bila je na razmeđi reformi obrazovanja koju je sproveo Stipe Šuvar i koji je ukrstio stare, stroge i elitne gimnazije i pragmatične "škole učenika u privredi" i napravio nefunkcionalnu papazjaniju koju je nazvao "usmereno obrazovanje". Zdenko, Marko, Steva, Jani, Gordana, dve Snežane i ja pretvorili smo astronomsku sekciju zaljubljenih u zvezde i vanzemaljce u kružok Heseovih sledbenika, igrača iskrenosti i mistične vere u dobrotu ljudi. Zdenkova i moja ideja bila je veoma jednostavna. Svi znamo istinu. Potrebno je samo da svi ljudi na svetu jednog istog dana, istog časa, izađu na ulice i time ubede političare, diktatore, generale i bogataše da su ratovi besmisleni, da neravnopravnost i siromaštvo nisu za ljude, da budućnost pripada nauci i umetnosti. Smislili smo metod  kako da organizujemo istovremeni izlazak celokupne ljudske populacije na ulice: pisanjem lančanih pisama po sistemu, kako smo to tada zvali, "rumunske sreće". Potrebno je samo da svako pošalje pismo poziva na izlazak na ulice na deset adresa. Proračunali smo da bi se vrlo brzo ovo pismo raširilo celom planetom. Uz utopističku veru da niko neće prekinuti lanac cirkularnih pisama i da se adrese neće mnogo ponavljati sve je trebalo da se obavi u devet koraka: 1)  8h10=80, 2) 80h10=800, 3) 800h10=8.000, 4) 8.000h10=80.000, 5) 80.000h10=800.000, 6) 800.000h10=8.000.000, 7) 8.000.000h10=80.000.000, 8) 80.000.000h10=800.000.000, 9) 800.000.000h10=8.000.000.000). Tih godina na planeti je bilo oko četiri milijardi ljudi. Dakle, ako bi svaki korak trajao nedelju dana civilizacijski izlazak na ulice mogao je da se zakaže već posle nešto više od dva meseca. Tada nije bilo interneta i morali smo da nesrećnim poštarima damo malo više vremena da raznesu sva ta pisma. Računali smo da će godinu dana biti više nego dovoljno za tu epopeju. O problemu proizvodnje tih pisama zaneseni jednostavnošću ideje nismo ni razmišljali.

Prihvatio sam se zadatka da napišem to inicijalno pismo poziva i ubrzo shvatio da to uopšte nije lako. Uz problem kako pomiriti zahtev da pismo bude jednostavno a ubedljivo, zatim kako izbeći zamke raznih podela (ideoloških, religijskih, obrazovnih...) i na kraju kako mu dati umetničku i iskrenu formu, javio se i problem prevoda na druge jezike. I dok sam ja tako mozgao nad tim prvim pismom naš kružok je počeo lagano da se osipa. Devojke su otišle s nekim starijim momcima, Zdenko se od zakletog nepušača preobratio u strastvenog pušača, studije su nas raštrkale u Suboticu, Beograd i Niš. Naše bezbrojne noći preslušavanja albuma (Pink Floyd, Tangerine Dream, Žan Mišel Žar, Majk Oldfild...), beskrajnih razgovora o filozofiji, biologiji, vremenu, umetnosti, kosmosu i Deliblatskoj peščari, izgradnje teleskopa, fotografisanje zvezda,  svele su se na retke trenutke tokom letnjeg raspusta. Kasnije je Steva postao kum Marku, Jani je postao moj kum, Steva se odselio s porodicom za Australiju a ja ostao u Nišu.
I eto nas tu gde smo. Život je na nama ostavio tragove i brzo izbrisao našu naivnu zanesenost. Nismo uspeli da pokrenemo "lavinu" promene sveta, ali smo bar jedno vreme intenzivno živeli san o promeni i ostvarili prijateljstvo koje nas i dan danas nadahnjuje.

Knjiga promene

U svetu koji od nas zahteva neprestanu borbu za samoodržanjem, prepušteni civilizacijskoj stihiji ne umemo da se zaustavimo i pogledamo oko sebe, kuda plovi naš brod, kakve ga crne vode zapljuskuju. Jedna od najstarijih knjiga na svetu, sadrži intuitivnu mudrost koja je više nego potrebna modernoj civilizaciji. Čitali smo i prečitali.

"Kad ode Sunce, dolazi Mesec; a kada ode Mesec, dolazi Sunce. Sunce i Mesec se smenjuju, i tako nastaje svetlost. Kada ode zima, dolazi leto: a kada ode leto, dolazi zima. Zima i leto se smenjuju, i tako se godina dovršava. Ono što odlazi skuplja se; ono što dolazi širi se. Skupljanje i širenje deluje jedno na drugo, i tako nastaje ono što je povoljno." (Ji đing, deset krila, knjiga promene, Tabernakl, 2005, str 52).

Veliki su problemi s kojima je suočen svet. Izgledaju nerešivi. Pojedinac, zagledan  u taj neprelazan zid, obhrvan je utiskom da mu je nemoguće išta da učini za ovaj svet. Svaka promena koja nije u sklopu velikih sila, vojnih i političkih, velikih korporacija koje diktiraju trendove, kreatora finansijskih proizvoda, u najboljoj verziji čini se naivnom i glupom.

Ipak, poslednjih godina u svetu se pojavljuju pokreti koji nisu uskopolitički, partijski i uskonacionalni, a promovišu ideje društvene promene, borbe za ravnopravnost i ekologiju. Gradina je prethodnih godina ustupala prostor za predstavljanje fizizma, kulturkampfa, antiglobalizma, kulturdžeminga... Podržavajući taj duh otvorenosti za nove ideje Uredništvo u ovoj svesci predstavlja "Venus projekat", "Pokret u duhu vremena", zatim osvrt na manifestaciju "100.000 pesnika za promene" kroz učešće niških kreativnih snaga. Kao dodatak ovom krugu objavljujemo i tekstove sa okruglog stola održanog na Sićevačkoj književnoj koloniji a koji je bio posvećen multikulturalizmu.

Na kraju ovog obimnog dvobroja, strip portret Vladimira Krstića Lacija završavamo originalnim do sada neobjavljenim stripom.

Image
Zoran Pešić Sigma
glavni urednik

Sadržaj


Reč urednika

Zoran Pešić Sigma Promena

Venus projekat
(Izvan utopije)
Priredio srpski tim Venus projekta: Ana Anastasijević, Bojan Milutinović i Miroslav Nevidovčić (Prevod s engleskog Maja Pešić)

I Izvan utopije, II Projektovanje budućnosti, III Razgovori sa Žakom Freskom


Pokret u duhu vremena

(Obnova svesti o nužnosti promene)
Priredio srpski tim Pokreta u duhu vremena (Prevod s engleskog Dejana Maličević)

Čarls Robinson Ko je Piter Džozef? (Razgovor sa Piterom Džozefom), Dušan Jovanović Pokret u duhu vremena i ostali društveni pokreti, Gordana Belocić Istorijat Cajtgajst pokreta u Srbiji, Miljana Stojiljković Sto hiljada pesnika za promene, Bočkor Nikola Negativni kontekst utopije u današnjem društvu, Nenad Milijašević Ekonom i ja, Nikola Kucin Resursno bazirana ekonomija kao oaza u pustinji monetarizma, Srđan Rokvić Socijalni aspekti razvoja ličnosti, osvrt na prošlost i pogled u mogućnosti budućnosti, Gordana Belocić Obrazovanje za bolje društvo

100.000 pesnika za promene

Zoran Pešić Sigma Iskrenost - tajno pesničko oružje, Stevan Bošnjak Fizistička himna, Stevan Bošnjak Bukvar za pantrope, Saša Dimitrijević Homo ludens: Fly-leaf četiri decenije posle cenzure

Književna kolonija Sićevo

Dragan Velikić Sićevo je moja duboka slika, Dragan Velikić Knjige, gradovi, Stana Dinić Skočajić Čitanje drugih u slavu multikulturalnosti (Privatna istorija čitanja), Dragan Todorović Dileme i granice politike multikulturalizma, Milica Živković O multikulturalizmu, Milena Kostić Kulturni identitet srpske dijaspore u Kanadi, Ljiljana Orelj Multikulturalnost kao nametnut stil života

Strip portret: Laci

Marko Stojanović Male tajne velikog majstora, Branislav Miltojević Srpski vestern – između Nemaca i partizana, kaubojaca & Indijanaca, Zlatibor Stanković Elementarno, dragi moj okultise!, Pavle Zelić Igra senki na oštrici, Marjan Milanov Šerlok Holms protiv londonskih vampira, Predrag Stanković Proviđenje na privremenom radu u Francuskoj, Anita Krstić Kreativnošću protiv konformizma, Vladimir Krstić Laci i Marko Stojanović, Cross to bear

Beleške o autorima