Slika 2013 - Treći Beograd
ImageZRENJANIN. Ove godine Umetnička kolonija Ečka pozvala je umetničku zadrugu "Treći Beograd" da pruži svoj umetnički pečat sazivu "Slika 2013". Umetnici su boravili u Ečki početkom septembra ove godine kada su koncipirali svoj rad "Možemo li voleti što ne poznajemo" koji je predstavljen u Savremenoj galeriji Zrenjanin od 2. do 19. decembra 2013. "Treći Beograd" je nezavisna umetnička asocijacija, osnovana 2010. godine u Beogradu.Image

Image
Image

Od osnivanja 1956. godine Umetnička kolonija Ečka u svojim sazivima okupljala je umetnike koji su se bavili različitim likovnim disciplinama, da bi se vremenom održala samo dva saziva – umetnika koji su se bavili klasičnim slikarstvom u sazivu "Slika" i umetnika koji su se bavili akvarelom u "Susretima akvarelista". Već sedamdesetih godina kada nove umetničke prakse idu izvan ili protiv tradicionalnog slikarstva odnosno u pravcu dematerijalizacije umetničkog predmeta, a u samom slikarstvu vlada analitičko, primarno ili elementarno slikarstvo, kao i kada dolazi do napuštanja kolektivističkog duha svojstvenog kolonijskom delovanju u korist individualnog, subjektivističkog, dolazi do velikih kriza u radu Umetničke kolonije Ečka. Od tog vremena organizatori kolonije konstantno pokušavaju da sazivima umetnika pronađu nov smisao, novi profil i energiju koji bi održali okupljanja umetnika u Ečki u životu.

Godine 2006. na pedesetogodišnjicu osnivanja kolonije došlo je do promene u konceptu tradicionalnih slikarskih okupljanja. Promene u razmišljanjima, shvatanjima, percepciji i recepciji umetnosti u savremenoj umetnosti i teoriji uslovile su drugačija viđenja, poimanja, artikulaciju i prezentaciju pojma slika. Mi živimo u svetu slika, realnih ili virtuelnih, a termin slika se odavno odvojio od svoje medijske određenosti i postao široko upotrebljavani i mišljeni pojam. U skladu sa ovim promenama menjala se i ideja o suštini i smislu rada Umetničke kolonije Ečka, odnosno o radu umetnika u sazivu "Slika". Prvi ozbiljniji rez dogodio se upravo 2006. godine, kada je u skladu sa već uveliko prisutnim pluralizmom i interdisciplinarnošću u savremenoj umetnosti, umetnicima u Ečki omogućeno da se medijski ne ograničavaju na tradicionalno podeljene likovne discipline već da svoje ideje realizuju nesmetano u različitim formama savremenog umetničkog izražavanja.

Godine 2010. započelo se sa autorskim i problemski koncipiranim sazivima u Umetničkoj koloniji Ečka pa je projekat "Slika 2010 – Still Life!” Sunčice Lambić-Fenjčev kao osnovnu ideju imao sliku prirode u današnjem društvu - preispitivanje ekoloških tema odnosno reviziju odnosa čoveka i prirode; projekat "Slika 2011 – Interakcija” Biljane Tomić suštinski je ukazao na istraživanja kompleksnih međurelacija odnosno međudejstva umetnosti i prostora/okruženja, međuodnosa samih umetnika i njihovih radova kao i odnosa umetnik/umetnost – publika; projekat "Slika 2012 – Opsesija”, autora Izabele Oldak, govori o enormnom broju slika/informacija koje nas sa svih strana agresivno napadaju u svakodnevnom životu.

Umetnička kolonija Ečka pozvala je umetničku zadrugu "Treći Beograd" da pruži svoj umetnički pečat sazivu "Slika 2013". Pedesetih godina prošlog veka kada se umetnost borila za oslobađanje od dogmi socrealizma kolektivistički duh negovan u kolonijama okupljao je individualiste različitih profila da zajedničkim naporima pronađu model za ponovno osvajanje umetničkih sloboda.

Danas, u promenjenim društvenim okolnostima, umetnici se opet udružuju u kolektive gde se ovoga puta pojedinci svesno odriču dela svoje individualnosti da bi zajedničkim radom na jednom umetničkom delu došli do novih umetničkih rešenja koja prevazilaze i nadopunjuju rad pojedinca. Ovakvim udruživanjem umetnici danas pronalaze nove forme delovanja i kritike savremenog društva ali i mogućnost opstanka u, za našu sredinu, drastično izmenjenim uslovima života.

Početak rada "Trećeg Beograda" u Umetničkoj koloniji Ečka inicirao je ugovor koji Savremena galerija potpisuje sa umetnicima jer se zbog promenjenog/proširenog koncepta rada saziva "Slika" umetnicima ne dele više četkice, platna i boje, već im se isplaćuje honorar za koji oni mogu slobodno da odluče kojim će se vidom savremenog vizuelnog stvaralaštva izražavati. Produbljujući u svom radu pitanje pojma "Slika" umetnici iz "Trećeg Beograda" problematizuju binom umetnici – institucije, a zatim i kompleksne, zamršene veze na relaciji umetnost – vrednosti - tržište – etika – estetika – emocije – humanost - politika – društvo pokretanjem/konstruisanjem jedne zanimljive situacije koja dovodi u pitanje upravo ove pojmove koji sačinjavaju ili utiču na današnji svet umetnosti.

Kustos izložbe: Sunčica Lambić Fenjčev