Mileta Vitorović (1920 - 1991) - Studija slučaja serije slika Znak u... |
NOVI SAD. Muzej savremene umetnosti Vojvodine predstavlja od 6. do 22. marta 2015. izložbu pod nazivom "Mileta Vitorović - Studija slučaja serije slika Znak u...". Izložba se bavi jednim mogućim načinom interpretacije i ponovnog bavljenja onim delom kolekcije koji više nije u glavnom fokusu muzeja, kako bi se, između ostalog, ukazalo na problem nagomilavanja i prostog trezoriranja umetničkih radova u muzejskim institucijama.
Mileta Vitorović je zajedno sa Milanom Kercom najveći dobrotvor Muzeja savremene umetnosti Vojvodine čiji radovi obuhvataju najveći broj u kolekciji Muzeja. Ova izložba je fokusirana na jedan segment iz zbirke radova Milete Vitorovića, odnosno seriju slika (Znak u belom, Znak u crnom, Znak I, II, III, itd.) od 150 slika koju je moguće posmatrati kao zasebnu celinu u okviru velikog broja radova koju Muzej od ovog autora poseduje u svojoj kolekciji. Izložba se bavi jednim mogućim načinom interpretacije i ponovnog bavljenja onim delom kolekcije koji više nije u glavnom fokusu muzeja, kako bi se, između ostalog, ukazalo na problem nagomilavanja i prostog trezoriranja umetničkih radova u muzejskim institucijama. Muzeji su često shvaćeni kao trezori gde se umetnički predmeti pre svega čuvaju od fizičke propasti, a zatim se s vremena na vreme izlažu ili publikuju. Međutim, to nije i ne može biti sudbina svih predmeta koji se nalaze u muzejskim kolekcijama. Kada se jednom, ili ako se jednom, dvaput ili više puta izloži ili publikuje neki rad, dolazi do mentalnog zamora simboličkih vrednosti umetničkog materijala i stvara se potreba za nečim novim ili drugačijim. Što je kolekcija veća (što je jedan od ciljeva svakog muzeja – uvećavanje kolekcije), to je za instituciju teže da obrađuje sve te radove. Mileta Vitorović (1920 − 1991). Slikar i grafičar Mileta Vitorović rođen je u Šepšinu kod Mladenovca 1920. godine. Po završetku Umetničke škole, upisuje Akademiju likovnih umetnosti u Beogradu 1940. godine, a već naredne godine učestvuje u organizovanju ustanka u svom kraju. Iste godine prvi put izlaže u Osnovnoj školi na Rudniku sa Borom Baruhom. Tokom rata biva uhapšen i interniran u Norvešku. U logoru nastaje niz crtežа, skica i studija kojima su ilustrovane ilegalnе pubikacije izdavane od zatočenika. Po završetku rata vraća se u Beograd i nastavlja studije nа Akademiji likovnih umetnosti |