Časopis "Gradina" (Niš), broj 15/2006
Sunday, 26 November 2006
ImageKako piše inženjer Vukadinović ova Gradina predstavlja naj­obuhvatniji panoramski izbor savremene rumunske književnosti u poslednjih četvrt veka na bilo kom jeziku. Obuhvaćeno je stotinak autora, od čega sedamdeset pesnika. Brod je krenuo Nišavom, Moravom, Dunavom, a zaći će u sve pritoke ovih reka i na kraju se uliti u Crno more.

Književnost uzvodno, književnost nizvodno

Nova Gradina nove serije, broj 15 / 2006 krenula je sa izvora u neizvesnost reke javnosti. Ovaj papirnati brod nosivosti od preko 350 strana tekstova, dvadesetak fotografija i nekoliko kolora izgrađen je u luci na Nišavi, u Konstantinovom gradu Nišu. Glavni inženjeri ovog papirnatog broda, uz svesrdnu logističku podršku Uredništva, su Miljurko Vukadinović, pesnik i prevodilac s rumun­skog na srpski i obratno, i Vlasta Mladenović, pesnik i splavar na rekama istočne Srbije.

Brod je krenuo Nišavom, Moravom, Dunavom, a zaći će u sve pritoke ovih reka i na kraju se uliti u Crno more. Sastavljen je iz dva glavna dela: Savremene rumunske književnosti i Gradinarnika poezije istočne Srbije.

Kako piše inženjer Vukadinović ova Gradina predstavlja naj­obuhvatniji panoramski izbor savremene rumunske književnosti u poslednjih četvrt veka na bilo kom jeziku. Obuhvaćeno je stotinak autora, od čega sedamdeset pesnika. Rumunska književnost spada u velike književnosti, a činjenica je koju potencira inženjer Vuka­dinović da je ona prevođenija u zemljama našeg balkanskog rečnog sliva nego u drugom delu Evrope i Razvijenog Zapada: Eminesku, Stanesku i Soresku su pisci  prisutni u našim čitankama i lektiri a Jonesku, Sioran i Elijade su deo našeg intelektualnog miljea i umetničkog iskustva.

Pomno razgledajući ovaj brod-časopis nameće nam se zaključak da je Rumunija književna velesila. Uzbudljivo je ploviti u društvu tako dobrih pesnika i pisaca. S vencem lipovog cveća, Emineskuovo čelo pluta vodama apsoluta niz Dunav. Rumunski pesnici, i ne samo oni, slede ga sa obala, nastavljajući do večnosti njegovu auru logosa. Eminesku je za Rumune bit samog pesništva. Ove reči napisao je Petru Krdu u pogovoru Antologije rumunske poezije (Svetovi, 1991) i one su reči izazova. Posle petnaest godina uporedimo pesme, upore­dimo pesnike. Zaključak je jednostavan: Rumunija je književna vele­sila.

Čitajući tekst Georga Brlea Sveti Dunav (lingvis­tič­ko-­mi­tološki pristup) setio sam se odrastanja kraj Dunava i kraj reke Nere koja se uliva u Dunav. Dok je Dunav moćna, široka, spora i prljava reka, Nera koja dolazi sa rumunskih planina, i koja kod mog rodnog mesta teče granicom, mala je, brza i čista reka. Koliko puta ste bili u Rumuniji? Ja za sebe ne znam tačno. Lako je izbrojati pečate u pasošu, ali ko će se setiti svih onih ilegalnih prelazaka preko Nere dok smo kao deca lovili ribu i vodene zmije. Nera je svake godine nepred­vidljivo krivudala i menjala korito u proleće i u jesen. Kamenje je jednako belo i na jednoj i na drugoj obali, šljunak ispran i šaren, vrbaci jednako zeleni i srebrni. Ptice i deca ne znaju za granice. Ne znaju ni pesnici.

Fotografija isprepletenih ruku koje se međusobno drže a koja je na pramcu broda (čitaj koricama) simbol je nastojanja Uredništva časopisa da ojača književne veze na Balkanu. Ranije smo predstavili hrvatsku prozu (Gradina br 9-10-11-12 / 2001.g, savremenu bugarsku književnost (Gradina br 7 / 2005), grčki krug (Gradina br 11 / 2005) i savremenu makedonsku književnost (Gradina br 12 / 2006).

Pesništvo istočne Srbije koje je izabrao, dao istorijski osvrt i kritički prikazao Vlasta Mladenović je deo projekta Ured­ništva da predstavlja književnost pojedinih predela naše zemlje. Pesnici i zavičaj. Gradinarnik je prostor. Prostor - to znači da postoji drugo, nešto odakle nam sija u očima, nešto od čega nam bruji u ušima, ono što nas uzbuđuje mirisom. Gradinarnik je taj prostor drugog, koji nas nadahnjuje, nešto uređeno s druge strane kože u koje možemo kročiti kao u slobodu.

Dok putujete našim brodom od papira evo jedne male napomene: crteže u rumunskom delu broda iscrtao je Vlad Čobanu, fotografije na palubi (koricama) i Gradinarniku napravio je Dušan P. Stefa­nović,  a fotografije uz tekst Kamenka M. Markovića Umet­ničko blago Krajine  je napravio sam autor.

Srećna vam plovidba kroz reku književnosti i uzvodno i niz­vodno.

Image

Zoran Pešić Sigma,
glavni urednik

Sadržaj
Reč urednika: Zoran Pešić Sigma Književnost uzvodno,  književnost nizvodno

Savremena rumunska književnost: Miljurko Vukadinović Manjak pričanja - višak čitanja!

I Esejistika, dnevnici, proza:
a) George Brlea Sveti Dunav, Ana Blandijana Potreba za pričom, Alek Štefanesku Nikita Stanesku je prototip modernosti, Aleksandru Kondejesku Uvod u Mazileskua;
b) George Kraćun Iz dnevnika, Razvan Vonku Dan u Guči;
v) Poetičke deklaracije izvesnih prozaista, Miljurko Vukadinović  Današnjost rumunskost romana, Euđen Urikaru  Antonija, Razvan Petresku Jednog petka posle podne, Mirća Horia Simonesku Nestanak boga mandat za povratak, Aleksandru Ekvoju Tri mala Mocarta, Nikita Danilov Pesnik i revolucija, Aleksandru Ujuju Rumuni pišu predsedniku Klintonu, Katalin Crlja Molder i Skali, Euđen Šerbanesku Popodne jedne nimfomanke

II
Poezija:
Konstantin Abaluca Stolica nasred druma, Lućijan Aleksiju Odisej, Sorin Anka Skoro svako od nas, Liviju Antonesej Izlazi noć, Paul Arecu Znači nogama naviše, Đorđe Astaloš Elegija silazi u vodu, Linda Marija Baros Ako je prag, Mirća Brsila Među njima, Euđenija Caralunga Ne mogu da pišem, Dan Mirća ]ipariu Alkoholizam vodi u pijanstvo, Marijana Dan Na ramenu mi plače, Nikita Danilov Muškarac sa lulom, Đelu Dorijan Poljubim te i zbogom, Marijan Dragić Ja sam konj pao u bunar, Radijan Dragoj Lovac, Dinu Flamind Garavi, Joan Flora Poljski vrabac, Mihail Galacanu Između pisanja i krvi, Bogdan Giu Pesma, Karolina Ilika Ponad zvezda, Šezar Ivanesku Rod, Florin Jaru Spasite naše duše, Joana Jeronim Crtež, Nora Juga Sam sedi u zubarskoj stolici, Gabrijel Kifu Grad zapečaćen u smrti, Jon Kikere Preletela me je ptica, Andrej Kodresku Fransis Ponžu, Kalin Kokora Prilažem izjavu, Denisa Komanesku Jezički svet, Klaudiju Komartin Tata ne zna šta je nihilizam, Danijel Korbu Plivač, Trajan T. Košovej Nokturna, Joana Kraćunesku Priča sa ribama, biljem i pticama, Gabrijela Krecan I u svim svetiljkama, Aura Kristi Prokletstvo nikome, Val Manesku Poslednji dim, Trajan Manta Altamira, Klara Margineanu Devojka sa pločnika, Marijana Marin Instrukcija, Anđela Marinesku Pokušavam da jedem, Bjanka Marković Monolog na sruni, Jolanda Melamen  Dan dvanaesti, Gabrijela Melinesku Povratnost, Marin Minku Hodam, Liviju Mirća Ispijam kafu uz otvoren prozor, Aleksandru Mušina Pobožna žena, Nikulina Oprea Ples, Mirća Petean Reči koje postoje, Štefanija Plopeanu Niko ne može uzeti, Joan Es. Pop 12. oktobar 1976, Nikolaj Prelipćanu Još uvek pišem stihove, Vasile Proka Humani pejzaž, Kornelija Marija Savu Između paralelnih ogledala, Robert Šerban Gospod ne govori ni sa kim, Oktavijan Sovijanu Serapion i učitelj književnosti, Kasijan Marija Spiridon Izgubljena između crnih planina, Jon Liviju Stojću Na stolu, Jon Stratan Princeza beše bolesna, Euđen Suću Zadruga umetnost, Adrijan Urmanov Korisno za ljubav, Kalin Vlasije Izmozgan san, Lućijan Vasiliju Moj prijatelj, Frojd, Paul Vinićijus Tri pisma sa Balkana, Matej Višnjek Primiče se kraj veka, Joan Vjeru Prepiska, Radu Đojnesku Anestezija, Razvan Vonku Stara Hercegovina, Varužan Vozganian žeđ, Đorđe Vulturesku Hagiografi za slepo oko, Jon Zubašku Između piva i Gospoda

Gradinarnik poezije istočne Srbije: Vlasta Mladenović Uvodnik, Istorijski osvrt, Savremeno pesništvo, Milan D. Miletić Vasko Popa, Tomislav Mijović Zatvorena vrata stare kuće, Zoran Milić Timočki zapisi, Ljubiša Raković Koželjac Kako je Veljko Turcima odolevao, Adam Puslojić Minijatura o Zoranu, Srba Ignjatović Radnoti, Momčilo Milošević Sevdijina bajalica, živko Avramović Priviđenje, Branislav V. Branković Tužaljka na asfaltu, Vlasta Mladenović Iz rukopisa bogomdane pesme, živko Nikolić Otkud dolazi istočni vetar, Miodrag Zlatković Odabrani strah, Goran Trailović Šarkamenski hroničar, Vlasta Mladenović Pogovor, Miodrag Radović O pesništvu, Kamenko M. Marković Umetničko blago Timočke Krajine

Beleške o autorima