Mehmed Slezović - Crteži
ImageZEMUN. Umetnička Galerija Stara Kapetanija predstavlja od 22. aprila do 3. maja 2015. crteže Mehmeda Slezovića (1960, Novi Pazar). Završio je Fakultet likovnih umetnosti u Beogradu, odsek slikarstva, kod prof. Radenka Miševića. Postdiplomske studije slikarstva na istom fakultetu završio kod prof. Mome Antonovića, a postdiplomske studije grafike završava kod prof. Emira Dragulja. Doktorirao na temi "Umetnički crtež u savremenoj praksi i teoriji".Image

Image

Višemesečni rezidencijalni boravak Mehmeda Slezovića u Međunarodnom gradu umetnosti u Parizu krunisan je nesvakidašnjom serijom crteža - slika nastalih u direktnoj komunikaciji umetnik - reka Sena. Niko ne može ostati ravnodušnim na izazove francuske prestonice, pa ni umetnik, čiji tanani senzibilitet seizmografski registruje suptilnu slojevitost grada počev od geografsko klimatskih preko istorijskih do kulturoloških činjenica. Specifična atmosfera Grada svetlosti uvlači i upućuje umetnika na strastvenu posvećenost kroz frenetično predavanje umetničkoj aktivnosti. Mehmed Slezović je svoj dijalog sa Parizom, rekom Senom, njenim ostrvima, obalama, mostovima i istorijskim zdanjima, ovekovečio u formi autonomnih crteža pastelima – olovkama u boji.On se takođe obratio i velikanima impresionizma Pisarou, Moneu, Sezanu, svojim kompleksnim crtežom, "hvatajući prizore i senzacije" bez rastakanja linije i forme.

Fanatičnim radom, usložnjavanjem poteza u više naleta i slojeva, Slezović stvara zasićeno tkivo površi na koje prenosi lični doživljaj fenomena svetlost - voda - vazduh, uobličivši pojedine prizore do apstratnih kadrova, svojevrsnih metafizičkih celina. Brojne linije crteža u svom artikulisanom kretanju i skladnom preplitanju opisuju stanja žive reke koja teče, talasa, treperi i mreška se, peni ili paralelno, koncentrično - kružno uvire. Svetlosne i bojene promene neba i vode takođe su predmet opservacija i transponovanja.Dok satima i danima dramatično beleži različite utiske, kao u nekom mantričnim ritualnom ponavljanju poteza, Slezović vodi i svoj sopstveni dijalog, očišćen od banalnosti svakodnevnice tj. uobičajene dnevne rutine. Proces relaksacije prati umetnikov čin, uvodeći ga u stanje nalik meditativnom. Kao konkretan rezultat ove višemesečne fizičke, mentalne i duhovne posvećenosti, nastale su upravo ove bogate i dinamične likovne strukture u formi crteža koje po pikturalnim kvalitetima možemo nazvati slikama. Pojedini radovi iz ovog jedinstvenog likovnog ciklusa izdvajaju se po uočljivim koncentričnim kružnim linijama koje diskretno pokrivaju osnovni sadržaj. Njihova je uloga poput lajt motiva i svedoči o transformaciji umetnikovog mentalnog stanja u stanje slično spiritualnom.

Poput vrhunskih asketa, duhovnika - tragača za istinom, Mehmed Slezović kroz likovnost osvaja i onostrano. Spirale i koncentrični krugovi na njegovim crtežima asociraju na ekstatični ples Rumijevih Vrtećih derviša, koji streme jedinstvu sa univerzalnim. Kao što monasi u vrtlogu predavanja, uz izrazitu samodisciplinu, stižu do trenutka poništavanja sopstva kroz spajanje sa univerzalnim, tako i Slezović stremi istom cilju ali je njegov metod drugačiji. Njegov eskapizam se ispoljava u ekstatičnoj praksi u okviru umetničkog čina, sa čim smo se susretali i u njegovim prethodnim radovima. Ovim ciklusom crteža Mehmed Slezović je, čini se, nadmašio i svoja očekivanja na zahtevnom i neizvesnom putu duhovnog uzrastanja.

Ivona Rajačić Barandovski
istoričar umetnosti