Milica Petrović - Slike na pirinčanom papiru
ImageZEMUN. Umetnička galerija Stara kapetanija predstavlja od 1. do 12. jula 2015. akvarele i slike Milice Petrović (1955, Beograd) u kombinovanoj tehnici na pirinčanom papiru nastale u periodu 2014-2015. Fakultet Primenjenih umetnosti, na odseku grafike, završila je u Beogradu.Image

Image

Lišajevi su poput pečuraka genetski nešto između. Ovaj oblik meleskog statusa, skriva suživot biljne i poluživotinjske vrste. Sjajan primer biodiverziteta, pored čije skromne pojavnosti najčešće samo prođemo! Pred našom pažnjom, razmaženom i otupelom svakojakim spektaklima, prirodnim a još više artificijelnim, nepravedno izmiču stvarna lepota i raznovrsje mikrosveta. A samo malo udubljivanje nas obogaćuje spoznajom o istinitim tajanstvima života. Kategorija u koju spada i lišaj, koji veselo naseljava i krajeve klimatski najnepovoljnije za život drugih bića, ali nije nikada viđen u zagađenim delovima planete. Lišajevi su efikasniji i kompleksniji indikatori zagađenja od Gajgerovog brojača!

Milica Petrović je rođeni istraživač sveta oko sebe, uključujući i Prirodu. Likovno je već uobličila neke od njenih pitoresknih pojava – vode, barske trave, drveće, voćne plodove. Uvek u akvarelu. Iako se za neke druge teme ne odriče ulja, pastela, akrilika.

Lišajevi su odskora u žiži njene radoznalosti. Ushićena otkrićem čudesnih struktura, oblikovnih varijeteta, delikatnim bogatstvom kolorita, uočila je da osetljivi kineski papir, četka, akvarel i kineski kameni tuš gotovo idealno dočaravaju njihova biološka svojstva. Istovremeno i krhka i žilava. Udaljujući se od puke pojavnosti, igrom naizgled apstraktnih obličja, Milica suptilna dejstva svetlosti znalački oličava različitim vrednostima lokalne boje. Pouzdano je označavala tonalitet snažnih hemijskih reakcija unutar njihovih organizama - ishod upijanja elemenata iz okruženja. Duboko uvučena u kružne i spiralne ritmove rašćenja lišajeva, otkrivala je tajne geometrijske formule. U strukturama ovih neupadljivih bića, koja se "gnezde" na stenama i drveću, likovno je posvedočila sveprisutnost Cveta Života, čije je ustrojstvo matematički obrazložio Leonardo, kao i Fibonaćijeve spirale – dve formule koje se danas prepoznaju kao životni kod Univerzuma.

Vesna Todorović