Otvorena je izložba Biseri moderne iz kolekcije Pavla Beljanskog pred publikom u Zagrebu
ImageZAGREB. Izložba "Kolekcija Pavla Beljanskog: biseri moderne" svečano je otvorena 19. novembra 2015. u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Mnogobrojnim zvanicama o izložbi su govorili autori dr Jasna Jovanov upravnica Spomen-zbirke Pavla Beljanskog i dr Zvonko Maković, a goste su pozdravili ravnateljica Umjetničkog paviljona Jasminka Poklečki Stošić, Slaviša Grujić, pokrajinski sekretar za kulturu i javno informisanje AP Vojvodine, mr Vesna Jurić Bulatović pomoćnica ministra kulture Republike Hrvatske za muzejsko-galerijsku delatnost. Izložbu je otvorila Vesna Kusin zamenica gradonačelnika Grada Zagreba.Image

Image

Govoreći o izložbi, oni su istakli značaj zajedničkog rada tri insistucije iz Srbije i Hrvatske, Spomen-zbirke Pavla Beljanskog iz Novog Sada, kao i Moderene Galerije i Umjetničkog paviljona iz Zagreba, kojim se prvi put publici u Hrvatskoj otkriva jedna od najznačajnijih privatnih umetničkih zbirki na prostoru bivše Jugoslavije. Postavkom Kolekcija Pavla Beljanskog: biseri moderne, prvi put u istoriji muzeja gotovo polovina kolekcije diplomate Pavla Beljanskog prikazuje se izvan Srbije, a Umjetnički paviljon kao mesto sagledavanja likovne i kulturne sadašnjosti i prošlosti logičan je izbor za to, istaknuto je na otvaranju. U punoj izložbenoj dvorani Paviljona otvaranju izložbe su prisustvovali dr Biserka Rauter Plančić, direktorka Moderne galerije iz Zagreba, prof. dr Igor Fisković, predstavnici Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj, kao i veliki broj zvanica iz sveta kulture, umetnosti, te mnogobrojne kolege, stručnjaci i poznavaoci moderne umetnosti i muzeologije.

Image

Hrvatska publika je u prilici da pogleda 80 odabranih umetničkih dela 30 autora zastupljenih u njegovoj kolekciji. Ovi umetnici pripadaju minhenskom krugu impresionista ili internacionalnom krugu Pariske škole. Među njima su Nadežda Petrović, Milan Milovanović, Jovan Bijelić, Kosta Hakman, Petar Lubarda i mnogi drugi. Pojedini autori poput Petra Dobrovića, Save Šumanovića, Ivana Tabakovića, Milana Konjovića ili Ignjata Joba delovali su i u okviru zagrebačke likovne scene. Izdvaja se najmarkantnija ličnost kulturnog života Zagreba i Hrvatske, slikar Vlaho Bukovac, koji je inicirao izgradnju Umjetničkog paviljona 1895. godine. Njegova slika Velika Iza (1882) zauzima istaknuto mesto u postavci i naglašava značaj za instituciju u kojoj se čuva – ona je bila ishodište za osnivanje Nagrade Spomen-zbirke Pavla Beljanskog za najbolji diplomski rad iz nacionalne istorije umetnosti. Posebnu simboliku ima i delo Marina Tartalje Mladi diplomata (1923) svojevrsni lajt motiv izložbe, koje se smatra inicijalnim za oblikovanje jedne od najznačajnijih privatnih zbirki na prostoru bivše Jugoslavije.

Izložba je deo sveobuhvatnog projekta razmene izložbi između Srbije i Hrvatske: paralelno sa predstavljanjem kolekcije Pavla Beljanskog u Zagrebu, u Spomen-zbirci Pavla Beljanskog biće realizovana izložba "Miroslav Kraljević i sledbenici" iz zbirki Moderne galerije iz Zagreba, autora dr Zvonka Makovića (3. decembar 2015 – 21. februar 2016). Ideja o međumuzejskoj saradnji institucija koje spadaju među najznačajnije nacionalne čuvare baštine važna je za kulturu obe zemlje, kako za sagledavanje kulturnih tokova u regionu tako i za celokupnu evropsku istoriju umetnosti. Cilj autora obe izložbe je da se komparativnim pristupom sagleda i prikaže stvaralaštvo na jugoslovenskim prostorima između dva svetska rata.

Image

Realizaciju izložbe Kolekcija Pavla Beljanskog: biseri moderne (19. novembar 2015 – 10. januar 2016), su podržali Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije, Pokrajinski Sekretarijat za kulturu i javno informisanje, Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport iz Zagreba, Nacionalni komitet ICOM-a Srbije i medijski pokrovitelji Color Press Group, RTV Srbije, RTV Vojvodine, Politika, Dnevnik, SeeCult, Art magazin, Breakfast portal, Radio Beseda i druge medijske kuće.

Tokom trajanja izložbe u Zagrebu publika će na različite načine moći da se upozna sa kolekcijom Pavla Beljanskog i institucijom u kojoj se ona čuva: kroz stručna tumačenja, filmske projekcije i preko različitih publikacija iz bogate izdavačke delatnosti.