Izložba Likovne kolonije Sićevo 2015.
ImageNIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti (Paviljon u tvrđavi) predstavlja od 24. novembra do 13. decembra 2015. izložbu Likovne kolonije Sićevo 2015. Učesnici Likovne kolonije "Sićevo 2015" su: Đuro Lubarda (Beograd-Kanada), Milutin Kopanja (Beograd), Elizabeta Matorkić (Beograd), Dobrica Bisenić (Beograd), Zoran Tešanović (Sečanj), Velislava Gečeva (Bugarska), Dančo Ordev (Makedonija), Bane Milenković i Lidija Šeler (Hrvatska), Jakov Brdar (Slovenija), Lidija Uzelac (Niš) i Goran Mitić (Niš).Image

Image

Daleke 1905. godine poznata umetnica Nadežda Petrović, koja se smatra tvorcem naše savremene umetnosti je u selo Sićevo, nadomak grada Niša dovela kolege iz minhenskih dana školovanja u ateljeu Antona Ažbea. Bio je to prvi primer na Balkanu zajedničkog rada umetnika u pleneru i prva unapred pripremana aktivnost "Jugoslovenske umetničke kolonije".

Progresivi duh Nadežde Petrović, njeno verovanje u prosvetiteljsku misiju umetnosti kao i društveno angažovanje na kulturnom ujedinjenju južnoslovenskih naroda vodili su je ka ideji o stvaranju "Jugoslovenske umetničke kolonije" - neformalnog udruženja umetnika uglavnom mlađe generacije iz Srbije, Slovenije i Hrvatske koji će "nastupati zajednički, bez podvojenosti na narode", koji će putovati po Srbiji i slikati "interesantne predele, kostime, ornamentiku narodnu, tipove i scene iz života", izlagati u inostranstvu i raditi na osnivanju Jugoslovenske umetničke akademije.

Obeležavajući ove godine značajan jubilej - 110 godina od postojanja Likovne kolonije Sićevo - kroz savremene oblike prezentovanja u formi printovanih foto-kolaža posebno je osvetljen ovaj događaj. Na zanimljiv i pregledan način odabranim tekstovima i fotografijama dokumentarnog karaktera, kao i fotografijama umetničkih dela nastalih u Sićevu 1905. godine postavljenih u zgradi Likovne kolonije u Sićevu šira javnost će moći da se informiše o nastanku i značaju "Prve jugoslovenske umetničke kolonije" u kulturnoj istoriji naše zemlje. Tekst je stručno obradila Milica Todorović, umetnički direktor Galerije savremene likovne umetnosti, a dizajnerski je uobličio Aleksandar Dević, magistar grafike. Pored toga, ovaj značajan događaj je obeležen je gostovanjem Izložbe "Nadežda i slikarstvo XX veka" Umetničke Galerije "Nadežda Petrović" iz Čačka u Galeriji " Srbija" tokom trajanja Kolonije.

Posmatrajući sa ove vremenske distance pomenute događaje može se reći da je Nadeždina ideja o kulturnom jedinstvu južnoslovenskih naroda, zbog dramatičnih događaja početkom devedestih, postepeno bledela. Usprkos tome, poštujući pre svega prvobitne Nadeždine ideje, organizator je odlučio da ove godine budu pozvani pored umetnika iz naše zemlje, susedne Bugarske i umetnici iz Slovenije, Hrvatske i Makdonije. Pored slikanja, dragocene razmene iskustava i druženja u Sićevu još jednom su potvrdili onu svima nama dobro poznatu tezu da nacionalne, verske jezičke ili bilo druge barijere ne znače apsolutno ništa kada je umetnost u pitanju. Učesnici Likovne kolonije "Sićevo 2015" su: Đuro Lubarda (Beograd-Kanada), Milutin Kopanja (Beograd), Elizabeta Matorkić (Beograd), Dobrica Bisenić (Beograd), Zoran Tešanović (Sečanj), Velislava Gečeva (Bugarska), Dančo Ordev (Makedonija), Bane Milenković i Lidija Šeler (Hrvatska), Jakov Brdar (Slovenija), Lidija Uzelac (Niš) i Goran Mitić (Niš).

Idilična atmosfera sela Sićeva i inspirativni krajolik direktno su delovali kao snažan podsticaj na umetnike kao što su Đuro Lubarda, Milutin Kopanja, Velislava Gečeva i Bane Milenković. Svaki od njih je na svoj način odreagovao na okruženje bilo da se radi o zapisu iz svakodnevnog života u planinskom selu: meštanima, tradicij (Gečeva), specifičnoj atmosferi (Kopanja) ili fascinantnoj lepoti same klisure(Lubarda, Milenković).

Na samosvojan način, kombinujući slobodne poteze četke sa kolažiranim i tekstualnim partijama Lidija Šeler sa lakoćom prenosi na platno, snažne impresije iz okruženja, dok Goran Mitić i Dančo Ordev nastavljaju svoja ranije započeta istraživanja u pravcu različitih vidova bespredmetnih, ekspresivnih senzacija u kojima dolazi do izražaja bogatsvo fakture i samog slikarskog gesta.

Elizabeta Matorkić ritmičnom, asocijativnom kompozicijom nastavlja svoj istraživački projekat komunikacije kožom, kao vrste dijaloga ili provokativne ideje kroz čitav sistem treperenja, kretanja i preobražavanja. Dobrica Bisenić prožima apstraktno i predmetno, kombinujući vidljivo i nevidljivo uzevši motiv zida kao višeznačenjski simbol, prepun skrivenih izazova.

Krećući se u okvirima geometrijske apstrakcije Lidija Uzelac vlastiti stvaralački koncept zasniva na osmišljenim, kolažiranim celinama koje poprimaju dublji i složeniji smisao. Zoran Tešanović nastavlja lagano svoj istraživački tok u kojem se prepliću figure i geometrijski elementi gradeći sopstvenu ikonografiju koja na sugestivan način govori o spoznaji sveta i radosti življenja.

Sasvim po strani Jakov Brdar, jedini vajar u ovom sazivu, je snažnim, ekspresivnim maskama odlivenim u bronzi prikazao različita stanja ljudskog duha kroz iskrivljena, deformisana lica puna emotivnog naboja.

Negujući misao o potpunoj ravnopravnosti narazličitijih umetničkih formi i međusobnoj toleranciji bilo koje vrste, naglašavajući pre svega slobodan, umetnički inegritet Likovna kolonija Sićevo je uspela da svojim kontinuiranim trajanjem i slobodnim problemskim sadržajima u velikoj meri nastavi putem koji je pre više od jednog veka zacrtala Nadežda Petrović.

Radmila Kostić