NOVI SAD. Mali likovni salon predstavlja od 21. marta do 2. aprila 2016. digitalne grafike Danijela Babića (1967, Očauš, BiH). Diplomirao je na Višoj školi za likovne i primenjene umetnosti u Beogradu i na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, odsek slikarstvo. Dobitnik je specijalne nagrade za slikarstvo na 6. međunarodnom bijenalu umetnosti minijature, Gornji Milanovac (2000) i priznanja internet magazina za savremenu likovnu umetnost Art magazin za uspešno predstavljanje u 2003. i za najbolju izložbu u 2011. godini.
Ispitujući mogućnosti digitalne štampe, svoje slike često provlačim kroz programe za obradu fotografija, koji mi omogućavaju upotrebu različitih efekata koje je teško ili nemoguće postići četkom i akrilom na platnu. Tehnologiju tako koristim samo kao još jedno slikarsko sredstvo kombinujući je sa crtežom i fotografijom kako bih stigao do željenog rezultata. Između ostalih tema kojima se bavim, povremeno sam koristio lik Betmena koji doživljava ekspanziju u prethodnih desetak godina, kroz američke blokbastere holivudske produkcije. Mada sam naklonjeniji evropskom stripu koji nema super heroje, u više navrata me je ta sveprisutnost Betmenovog lika provocirala da se njime bavim. Tome je, verovatno doprineo njegov kostim i aura "mračnog viteza", kako ga nazivaju u medijima.
Betmenov lik nastao je 1939. godine u stripu rađenom za američku izdavačku kuću DC Comics i odmah nakon objavljivanja je postao popularan, što je rezultiralo snimanjem televizijske serije šezdesetih godina prošlog veka, a kasnije i proizvodnjom igračaka i video igara. Od 1989. do 2016. godine o Betmenu je snimljeno osam filmova, preko trideset animiranih filmova i dve animirane serije. Danas za njega znaju mnogi koji strip nikada nisu ni pročitali. Ovaj lik se razlikuje od korpusa ostalih superheroja američke strip produkcije, jer za razliku od njih on ne poseduje nikakve super-moći i to ga u odnosu na druge čini "najljudskijim" strip karakterom. U tome možda i leži tajna njegove popularnosti. Povremeno se inspirišući njime u svojim radovima tokom proteklih godina, zabavljalo me je sagledavanje ovog super heroja u zamišljenim situacijama koje ga još više približavaju običnom čoveku ili ga čak čine žrtvom modernog doba.
Neke grafike su nastale na osnovu mojih slika, druge su rađene kao crteži za neke konkurse, što je i dovelo do različitih pristupa u obradi samog lika. Kako se Betmen pojavljivao u pojedinim situacijama tako sam pomalo menjao njegovu fizionomiju, ali uvek nastojeći da ga prikažem kao čoveka, kakav je kada niko ne gleda, onakvog kakav je "iza scene". Nasuprot svim mojim običnim Betmenima, nastao je i još jedan, koji je prešao dug put, od inspiracije grafikom "Veliki talas Kanagave, velikog japanskog grafičara Hokusaia (u koji je u mojoj verziji ušla još jedna strip junakinja, Modesti Blejz), pa preko kompjuterske obrade te slike u digitalne grafiku "Batman visits the exhibition", sve do instalacije nastale za ovu priliku.
Betmen je vremenom postao moderna pop ikona koju čak i psihijatri pokušavaju da analiziraju i odrede njegovu ulogu u društvu. U svom nastupu "Like, Totally" iz 2006. godine, irski stend-ap komičar Dylan Moran rekao je: "Batman is a far more useful role-model for children than Jesus", a na internet forumima se danas rasplamsavaju debate o tome da li je, i koliko, Betmen dobar uzor za današnju decu.
Danijel Babić