60. godina Umetničke kolonije Ečka
ImageZRENJANIN. Savremena galerija Umetničke kolonije Ečka ove godine slavi 60. godina postojanja Umetničke kolonije Ečka osnovane 1956. godine. Jubilej će biti obeležen izložbom "60. godina Umetničke kolonije Ečka - kolonije kao fenomen vojvođanske umetnosti sredinom pedesetih godina prošlog veka" od 16. maja do 30. juna 2016. Biće predstavlјeno oko 40 slika i skulptura 22 umetnika – učesnika prvog saziva Umetničke kolonije Ečka.Image

Image

Umetnička kolonija u Ečki, selu u blizini Zrenjanina osnovana je 1956. godine. U prvoj koloniji učestvovalo je dvadeset i dvoje umetnika: Jožef Ač, Mihailo Berenđija, Slobodan Bogojević, Tivadar Vanjek, Lazar Vozarević, Lazar Vujaklija, Nikola Graovac, Stevan Dukić, Jovan Janiček, Milan Konjović, Aleksandar Luković, Stevan Maksimović, Milun Mitrović, Milivoj Nikolajević, Boško Petrović, Zoran Petrović, Vasa Pomorišac, Đerđ B. Sabo, Jovan Soldatović, Dragoslav Stojanović Sip, Dragutin Cigarčić i Imre Šafranj.

Spisak umetnika koji su radili u prvom sazivu Umetničke kolonije Ečka dosta govori o karakteru kolonije u Ečki. Ečka je bila prva kolonija koja je počela da poziva umetnike izvan vojvođanskog kruga, odnosno umetnika koji su bili osnivači i organizatori prethodno osnovanih kolonija u Senti, Bačkoj Topoli i Bečeju (Ač, Konjović, Nikolajević, Maksimović, Šafranj, Boško Petrović, Zoran Petrović). Po prvi put su u jednoj vojvođanskoj koloniji prisutni i umetnici iz Beograda koji su bili nosioci novih stremlјenja u umetnosti tog perioda (Bogojević, Vozarević, Vujaklija, Luković, Mitrović, Sip, Cigarčić), a Ečka je bila i prva kolonija koja je u svoje sazive pozivala i vajare (Dukić, Soldatović). Godine 1958. osnovana je Savremena galerija Umetničke kolonije u Ečki koja preuzima brigu o fondu Umetničke kolonije Ečka. Godine 1962. formiran je prvi Umetnički savet kolonije koji su, između ostalih, činili značajni kulturni radnici tog vremena, dr Miodrag Kolarić, tada naučni saradnik Narodnog muzeja u Beogradu, Milivoj Nikolajević, upravnik Matice srpske u Novom Sadu, Aleksandar Zarin, vajar, Aleksandar Luković, slikar i docent Akademije likovnih umetnosti u Beogradu. Iste godine donet je prvi statut ustanove i postavlјen je prvi upravnik Umetničke kolonije i Savremene galerije, Tivadar Vanjek, slikar iz Zrenjanina i „pionir u stvaranju ove intitucije“. Konačno je 1964. godine Savremena galerija dobila svoj izložbeni prostor u Zrenjaninu.

Jedna od osnovnih ideja sa kojima su kolonije u Vojvodini osnivane sredinom pedesetih godina prošlog veka i njihova velika zasluga jeste osnivanje institucija umetnosti i kulture i osnivanje umetničkih zbirki koje će ostati, na prvom mestu, dokument jednog vremena, kulturna zaostavština budućim generacijama. Bitna je činjenica i to da su ove zbirke osnivane izvan Beograda, centra umetničkih dešavanja tog vremena, odnosno da su umetničke kolonije imale veliku ulogu u demetropolizaciji kulture u tadašnjoj Jugoslaviji. Kolonije su takođe omogućavale otvaranje javnih prostora u kojima su umetnici mogli da se posvete stvaralaštvu u okviru autonomija koje je pružala moderna umetnost nezavisno od državnih porudžbina i vladajućih doktrina, ali je sa druge strane ovaj privid slobode vodio izvesnom uniformisanju umetnika koji su se u svom slikarstvu često okretali pejzažu odnosno zavičajnim temama. U suštini, organizacijom i kolektivizmom koji im je u prirodi, kao i tesnom vezom sa političkim strukturama od kojih su u velikoj meri zavisile, kolonije, odnosno rad umetnika u njima uvek je negde morao da bude kompromis i da pronalazi načine kako da pronoseći i propagirajući nove ideje ne bude suviše agresivan niti tendenciozan.

Tokom vremena u Umetničkoj koloniji Ečka je boravio veliki broj značajnih srpskih i jugoslovenskih umetnika (Vasa Pomorišac, Predrag Peđa Milosavlјević, Ivan Tabaković, Ivan Radović, Jovan Bijelić, Miodrag B. Protić, Zoran Petrović, Aleksandar Luković, Mladen Srbinović, Stojan Ćelić, Dragutin Cigarčić, Lazar Vozarević, Lazar Vujaklija, Milenko Šerban, Nedelјko Gvozdenović, Nikola Graovac, Milan Konjović, Milun Mitrović, Živojin Turinski, Olga Jevrić, Aleksa Čelebonović, Miodrag Mića Popović i mnogi drugi) a fond se bogatio i donacijama državnih institucija među kojima je najznačajnija donacija Saveznog izvršnog veća 1963. godine. Na ovaj način u fond su ušla i dela umetnika koji nisu boravili u koloniji (Beta Vukanović, Stojan Aralica, Petar Lubarda, Vladislav Šilјa Todorović, Avgust Černigoj, Ferdinand Kulmer i drugi). Ovakvim prikuplјanjem umetničkih dela nije omogućeno samo praćenje rada kolonije u Ečki već je dobijen pregled savremene likovne umetnosti Jugoslavije (i Srbije) od 1946. godine do danas. Sve do osnivanja Muzeja savremene umetnosti u Beogradu 1965. godine, zbirka Umetničke kolonije u Ečki bila je jedino mesto u Srbiji gde su se, na jednom mestu, mogla videti  značajna umetnička dela umetnika sa prostora bivše SFRJ.