Najveći deo tih postupaka zasniva se na nanošenju zla nečistoj sili koja je zaposela čovekovo telo, ali pri njihovom izvođenju strada i opsednuti čovek. Sofrić je pisao da se kod Srba đavoli isteruju igranjem i batinama." (Dejan Ajdačić, Čudesno isceljenje opsednutih, htp://www.rastko.rs/rastko/delo/10029). A kako to uraditi sa čitavim narodom, civilizacijom? I ko to treba da uradi? Ljudima je dosta batinjanja. Savremeni žreci kapitalizma su okrutni, ali svoje metode ne upotrebljavaju na sebi. A njima su najpotrebnije.

Možda je najbolji način da se ukroti neukrotivo čudovište Bucefalos da pozovemo u pomoć Vukadina Krkljića. Vladan Matijević, čiji književni portret objavljujemo u ovoj svesci kaže da je život kratak da bi se utrošio na jednu priču, koja je još i bezbroj puta ispričana na istovetan način, ili na delo koje se neprekidno reciklira. Rešenje problema isterivanja nečistih sila može biti jednostavno: napustimo tu staru, bolesnu priču koja se samoreciklira. Iscelimo naše rane monotone, ropske svakodnevice novim zapletima, novim pejzažima, novim likovima, novim pričama.

Gordana Todorović je napisala u pesmi "Cvrkuti jutara":

U meni sanja pesma zemljocvetilja.
Na dlanu kap sveta otišinjava.
Sa naših dlanova rastu ko sloboda šume vekova.
Od maja bude se cvrkuti jutara.

U ovoj "Gradini", ekskluzivno prvi put objavljujemo rukopis u integralnoj verziji ove naše velike pesnikinje. Od dva naslova rukopisa, "Krilate vatre" i precrtanog "Cvrkuti jutara", odabrali smo ovaj drugi, jer je prvi "potrošen" kao naslov knjige koju je priredio Slavoljub Obradović. Naš Muzej književnosti bogatiji je za još jedan sjajan prilog.

U saradnji sa portalom "Ruska reč" objavljujemo najvrednije tekstove koji su pristigli na Mali književni konkurs. Eminentni žiri Ruske reči i Filološkog fakulteta u Beogradu (Kornelija Ičin i Irina Antanasijević, koja je dugo godina bila član uredništva "Gradine") izabrao je pobednike.

Makijaveli ni u jednom svom spisu nije napisao da cilj opravdava sredstvo. Priča Jovice Aćina odvija se u kući u kojoj je Makijaveli pisao pozorišne igre i političke rasprave. Bez čuda nema prave priče. I kada se čudo ne dogodi, ono mora da se bar priziva, naslućuje... Tako je i u pričama Zahari Karabašlieva, Laure Barne, Krste Popovskog i Stojana Bogdanovića.

Neumorna Biserka Rajčić iscrtala je portret "pape" poljske avangarde Tadeuša Pajpera. Prevela je i njegovu "Rascvetavajuću poemu". Lekoviti učinak poezije možemo osetiti i u stihovima Kopila, Blaškovića, Božovića, Mladenovića, Kostova, Jovelićke, Živkovića i Damjanićke.

Zloba i pakost, zao pogled, zlonamernost, zloćudni karakteri, teme su u studiji Bojana Jovanovića "Radikalnost nesvesnog zla". Jovanović u zaključku svog teksta preuzima Andrićeve reči: "Šta vredi što mudro držimo jezik za zubima, ako u nama još sve vri od oštrih sudova i brzopletih replika koje ne pokreću naš jezik i ne prelaze preko usana, ali potresaju i paraju našu unutrašnjost. Često mogu da se vide takvi starci koji smireno i prepodobno ćute, ali im se u pogledu ili u podrhtavau usnica javlja ponekad odraz unutarnjih kivnih i zloćudnih monologa i dijaloga. Bilo bi vreme da već naučimo da i u sebi ćutimo. Sve nas poziva na to. Priroda sama nam pomaže u tome. Vreme je, jer inače će nam se desiti da do kraja zlo živimo i, na kraju, ružno umremo. A to je strašno."

Dakle, isceljenje je u dobroti koju pružamo drugima, isceljenje bolesne civilizaije i države je u vlasti skromnih udi, isceljenje duše je u umetnosti, u ćutanju i posmatranju, i usklađivanju sa kretanjem velikog točka prirode. Sve je tako jednostavno, a teško ostvarivo.

Hajdemo onda za kraj da se utopimo u pejzaže Tereze Stamenković, u tu uzburkanu igru boja koje nose ovaj svet daleko od svakog zla.

Zoran Pešić Sigma
glavni urednik

Pregled sadržine

Zoran Pešić Sigma "Isceljenje"

Književni portret: Vladan Matijević

Saopštenje žirija za dodelu nagrade "Stevan Sremac", Slađana Ilić "Srpska priča", Ivan Radosavljević "Nenametljivi portret epohe", Jovan Delić "Pristaništa bez utočišta", Mirjana Bojanić Ćirković "Sa pristaništa priče: između storitelinga i stvarnosti", Sofija Pajović "Šetnja kroz grad", Vladan Matijević "Bucefalos", Vladan Matijević "Jutro", Aleksandra Gojković "Život je kratak da bi se utrošio na delo koje se neprekidno reciklira" (Razgovor sa Vladanom Matijevićem)

Muzej književnosti: Gordana Todorović

Gordana Todorović "Cvrkuti jutara", Gordana Todorović "Ljubavni poziv nepostojećem", Gordana Todorović "Stoput dočaranoj drugarici sa letovanja", Pismo Gordane Todorović Božidaru Timotijeviću, Pismo Gordane Todorović Slobodanu Ž. Rakiću, Izvod iz pisma Gordane Todorović Nedeljku Bogdanoviću, Gordana Todorović "Iskušenje poezije", Gordana Todorović "O pesmi", Mihailo Ignjatović "Jedini mogući način življenja", Florika Štefan "Rana smrt" (Sećanje na Gordanu Todorović), Nedeljko Bogdanović "Gordana Todorović ili: od pesnikinje samo pesma", Jovan Mladenović "Pesma je i crno staklo ruševina" (Portret Gordane Todorović), Milica Milenković "Gordana Todorović u sazvežđu srpske poezije"

Ruska reč

Vjačeslav Čarski "Godina književnosti", Rezultati "malog književnog konkursa 'Ruske reči'", Vladan Jočić "Biću tu", Danilo Jokanović "Ponovno putovanje u Rusiju", Lana Jeknić "Dostojevski nije umro, samo se razboleo od neprolaznosti", Jovana Mihaila Utvić "Gde ide kozačka duša", Dragana Mrđa "Sedam dana vojnika Griše", Ivana Radovanović "Sneva duša o Rusiji", Milica Bijelić "Ruska pesma", Svetlana Oljačić Gavrilović "Vožnja liftom", Boban Hrvač "Sibir", Đurđina M. Isić "Matrjoška"

Proza

Jovica Aćin "Ima li koga" (Zapisi za priču sa Makijavelijem), Zahari Karabašliev "Isceljenje", Laura Barna "Progutala sam iglu", Krsta Popovski "Nedelje"
Stojan Bogdanović Ođe i namo... 238

Poezija

Biserka Rajčić "Tadeuš Pajper ili nova usta", Tadeuš Pajper "Rascetavajuća poema" (Sa poljskog jezika prevela Biserka Rajčić), Vladimir Kopicl "Zavirio sam u kita", Laslo Blašković "Tri pesme", Gojko Božović "Glasovi", Jovan Mladenović "Plakati iz doba socijalizma", Velimir Kostov "Alternativne verzije", Marijana Jovelić "Istraga", Goran Živković "Srča i slajdovi o Nataliji", Milica Damjanić "Pesma hrastu roditelju"

Linkovi

Igor Vokoun "Priroda kao večita inspiracija" (O pejzažima Tereze Stamenković), Bojan Jovanović "Radikalnost nesvesnog zla", Jovica Stanković "Žerar de Nerval sub specie aeternitatis", Dragana Blagojević "Poema Kain Milutina Bojića", Milan R. Simić "Argentinska književnost bez tačke"

Kritika

Aleksandar B. Laković "Višeslojevita predstava zavičaja kroz vreme" (O knjizi Obrena Ristića Sutrašnji varvari), Dobrivoje Jevtić "Zvonimir Kostić Palanski: Na rubu sna" (O knjizi Zvonimira Kostića Palanskog Na rubu sna), Velibor Petković "Sto godina vedrine, s obe strane života i Drine" (O knjizi Vuleta Žurića Republika Ćopić), Danijela Kovačević Mikić "Non finito Vesne Kapor" (O knjizi Vesne Kapor Po sećanju se hoda kao po mesečini), Dragana V. Todoreskov "Književno znalstvo Jovana Pejčića" (O knjizi Jovana Pejčića Zrna, rasad, žetva), Miloš Bralović "Premijera prve kruševačke opere"

Beleške o autorima

Flay-leaf
Saša Dimitrijević
Labudova pisma korektora

Likovni prilozi u ovoj svesci: Tereza Stamenković.
Fotografije: Dušan Mitić Car