Konceptualna umetnička scena u Vojvodini
ImageSUBOTICA. Izložba o vojvođanskoj konceptualnoj umetničkoj sceni sa kraja 60-ih i početka 70-ih godina deo je pratećeg programa 23. Festivala evropskog filma Palić, koji prikazuje i dokumentarni film "Druga linija" Nenada Miloševića, posvećen istoj temi. Izložba "Mala čitanka vojvođanskog konceptualizma" može da se pogleda u Savremenoj galeriji Subotica od 18. jula do 31. avgusta 2016.Image

Image
László Salma. DADA, akcija. 1972. Kolekcija MSUV

Na izložbi "Mala čitanka vojvođanskog konceptualizma" učestvuju: Slavko Matković, Balint Sombati (Bálint Szombathy), Božidar Mandić, Slobodan Tišma, Čeda Drča, Katalin Ladik, Atila Černik (Csernik), Laslo Kerekeš (László Kerekes), Laslo Salma (László), Vujica Rešin Tucić, Novosadska gradska komuna, Ante Vukov, Žoltan Mađar (Zoltán Magyar) i Jožef Markulik (József Markulik).

Kraj 60-ih i početak 70-ih godina 20. veka, kako podseća kustos izložbe Nebojša Milenković, period je u kojem je naša civilizacija, a do danas se to nažalost nije ponovilo, dobila neslućeni elan i zanos u čijem fokusu je bila namera redefinisanja samih termina umetnosti, kulture i društvam, odnosno njihovih međusobnih odnosa. Posrnuli svet, nakon brojnih kriza – od hladnoratovskih političkih, pa do ekonomskih, šezdesetosmaškim pobunama i klimom velikog odbijanja koja je iz njih proizašla, uspeo je, makar na trenutak, da povrati i redefiniše izgubljeni smisao. Umetnost više nije bila stvar povlašćenih elita, već živa praksa koja, prema Jozefu Bojsu, treba da bude/postane ona duhovna praksa koja će na kraju dovesti i do stvaranja novog, lepšeg i pravednijeg društva budućnosti.

Reč je o novom senzibilitetu i shvatanju same uloge i funkcije umetnosti – svakako povezanim sa atmosferom međunarodne solidarnosti, borbe za ljudska (građanska) i politička prava. Ključni termini kojima se opisuju umetnost i društvo tog vremena bili su: eksperiment, alternativa, istraživanje, eksces...

I u ovdašnjoj sredini to je bio period kada se umetnost kao nikada pre, ni posle toga, kretala uporedo sa najaktuelnijim događajima na internacionalnoj art sceni, istovremeno aktivno participirajući u njoj. Pojava novih umetnosti 1960-ih i 1970-ih u Srbiji vezuje se za artističke i životne aktivnosti članova umetničke grupe Bosch+Bosch, osnovane u subotičkoj poslastičarnici Triglav 27. avgusta 1969, kao i novosadskih konceptualnih grupa Kôd, odnosno (E i kasnije (E –Kôd, Januar i Februar koje sa radom počinju tek neznatno kasnije. Logistička podrška nalazila se u tadašnjim omladinskim institucijama (pre svih novosadskoj Tribini mladih, kasnije i beogradskom SKC-u) i štampi (časopisima Index, Polja, Új Symposion, Student i drugim), a duhovno srodništvo u vezama sa alternativnom rokenrol kulturom, teatrom i crnotalasnim filmom, umetnicima iz drugih jugoslovenskih republika, ali i novom mađarskom avangardom.

Prevazilazeći dotadašnje estetske kategorije, konceptualna umetnost prerastala je u aktivnost usmerenu na preispitivanje i prevrednovanje ključnih pitanja tadašnjeg umetničkog i društvenog ustrojstva. Umesto stvaraoca obasjanog inspiracijom, pored samih umetnika, umetnost počinju da proizvode i ideje. Od stvaraoca – umetnik postaje društveni radnik, a njegovi radovi (rađeno, a ne stvarano) sredstvo kojim se jedna patrijarhalna i u osnovi tradicionalistička, ako već ne i konzervativna kultura, svakodnevno preobražavala i modernizovala praktikovanjem prevratničkih intelektualnih praksi kakvima u istoriji naše umetnosti i kulture ne postoji pandan, naveo je povodom izložbe Milenković.

Izložba je koncipirana od radova dostupnih u javnim zbirkama (umetničkim kolekcijama Savremene galerije i Gradskog muzeja u Subotici, kao i novosadskog Muzeja savremene umetnosti Vojvodine).

Cilj izložbe je da ukaže na neke od ključnih primera pomenutih životnih i artističkih aktivnosti i praksi umetnika – istinskih kosmopolita koji su živeli i radili u malim vojvođanskim (tada jugoslovenskim) gradovima. Ovaj put akcenat je na umetnicima iz Subotice.

Izvor: Tanjug, SEEcult