Edgar Dega u Galeriji Srpske akademije nauka i umetnosti
ImageBEOGRAD. Narodni muzej u Beogradu predstavlja izložbu "Edgar Dega. Trenuci posmatranja" od 15. jula do 5. septembra 2017. u Galeriji Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU). Posetioci će moći da se upoznaju i sa Degaovim istraživanjima u oblasti fotografije, što pruža mogućnost za doživljaj njegovog jedinstvenog umetničkog senzibiliteta i za upoznavanje urbane kulture Pariza druge polovine 19. veka.ImageImage

Image
Edgar Dega, Tri balerine u plavom, oko 1900.

Osnovu izložbe čine radovi iz Narodnog muzeja u Beogradu, ukupno 29 Degaovih ostvarenja, pre svega crteža i monotipija. S obzirom na to da je linija i linearno izražavanje za Edgara Degaa bilo je od suštinskog značaja, eksponati izložbe Edgar Dega. Trenuci posmatranja iz Narodnog muzeja upućuju posmatrača neposredno u središte umetnikove izražajnosti.

Uz predstavljanje radova na papiru, posetioci će moći da se upoznaju sa Degaovim istraživanjima u oblasti fotografije, što zajedno pruža mogućnost za doživljaj njegovog jedinstvenog umetničkog senzibiliteta i za upoznavanje urbane kulture Pariza druge polovine 19. veka.

"Nastanak, istorijat i put umetničkih dela Edgara Degaa iz Narodnog muzeja govori o burnim, često i tragičnim istorijskim zbivanjima, ali pre svega o kulturnoj klimi koja je obeležila Evropu kao i naše društvo. To upućuje na odgovornost, pre svega prema ličnostima koje su svojom posvećenošću i otvorenošću, kao i izvrsnim poznavanjem i osećajem za prave vrednosti stvarale privatne kolekcije koje se danas čuvaju u Narodnom muzeju u Beogradu. Centralno mesto u tom smislu pripada kolekciji Eriha Šlomovića, mladog Beograđanina, tragično postradalog u Drugom svetskom ratu, iz koje potiče najveći broj Degaovih dela koja čine ovu izložbu", navodi se u najavi.

Kroz postavku izložbe "Edgar Dega. Trenuci posmatranja" čiji je autor dr Dragana Kovačić, uz koautorke monografskog kataloga dr Milanku Todić i Jelenu Dergenc, se mogu pratiti dramatični procesi modernizacije Pariza, ali i Beograda, kada se brzina i kretanje izdvajaju, sve izraženiji čineći da čitave predstave i odnos prema okruženju postanu krajnje nestabilni. Umesto stabilnosti i trajnog doživljaja, iskustvo življenja u modernom vremenu biva svedeno na trenutak.

Iler-Žermon-Edgar De Ga (1834 - 1917) rođen je u Parizu. Sin bankara i Kreolke iz Njuorleansa, odrastao je pod uticajem oca i dede po majci, bez koje ostao u 13. godini. Studije prava ubrzo je zamenio Akademijom lepih umetnosti, a na njegove rane radove veliki uticaj imao je i boravak u Italiji. Iako ga smatraju jednim od najvažnijih predstavnika francuskog impresionizma, sam se nikada nije izjašnjavao kao deo tog umetničkog pokreta, mada je na njegovu umetnost presudno uticao susret sa Klodom Moneom.

Za života Dega je javno izložio samo jednu skulpturu - 1881. "Malu balerinu od 14 godina" koja je šokirala kritičare svojom realnošću. Kad je pred kraj života izgubio vid, sa kojim je kuburio još od učešća u Francusko-pruskom ratu, počeo je da izrađuje u vosku i glini male figure svojih omiljenih motiva - balerina i konja. Posle njegove smrti, naslednici su u studiju pronašli 150 voštanih skulptura, od kojih su mnoge bile u lošem stanju, pa je njih 74. u saradnji sa livnicom Adrijana Ebrarda prebačeno u bronzu.

Izvor: Danas