Izložba Gogen alhemičar u Parizu
ImagePARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariski muzej Grand Palais organizovao je grandioznu izložbu posvećenu slavnom francuskom slikaru Polu Gogenu pod imenom "Gogen alhemičar". Izložba traje do 22. januara 2018. U organizaciji izložbe učestvovala su tri nacionalna muzeja: Grand Palais, Orsay, L`Orangerie kao i L`art institute iz Čikaga.Image

Image

Na izložbi su prvi put predstavljeni, osim slikarskih radova (54 platna), i drugi Gogenovi radovi rađeni sa drugim materijalima: 29 radova u keramici, 35 skulptura i predmeta, 67 gravura, 29 radova u drvetu, 34 crteža. Ovo je prilika da na Gogena pogledamo iz drugačije perspektive, jer Gogen nije bio samo slikar već veliki istražitelj umetničkog "kazivanja" u različitm materijalima.

Pol GogenSam naziv izložbe na prvi pogled zbunjuje, ali i intrigira. Ovom izložbom želi se istaći ne samo većini dobro poznat fascinirajući Gogenov slikarski rad, već i njegovu zaokupljenost drugim materijalima koja su bila "sredstvo" za iskazivanje njegovih umetičkih istraživanja, traženja i dosezanja. Kad nije u mogućnosti da slikarski iskaže dosegnutu misao, prelazi na druge materijale. I kao što alhemičar hoće da pretvara metale u zlato, tako Gogen hoće da različite materije obradi do prepoznatljivosti njegove misli koja je otišla u daleku prošlost, družila se sa primitivnom umetnošću, hoće da kroz mogućnosti različitih materijala iskaže svoju ličnost koja se pronašla u divljini i netaknutoj prirodi. Gogenove alhemičarske moći bile su i njemu jasne, on ne sluti, on zna: "Sa malo blata možemo napraviti metal, dragoceno kamenje, sa malo blata ali i sa malo genijalnosti." (Gogen) Materija je za njega interesantna, intrigantna, svaka materija ima neku svoju solidnost i moć i ako joj se pridoda genijalnost onoga ko je obradjuje, od različitih materijala možemo stvoriti manja ili veća čuda.

Izložbeni koncept je takav da prati razvoj Gogena kao umetnika od ranih stvaralačkih faza. Najpre se susrećemo sa radovima koju su organizatori nazvali "Fabrika radova" i kojima su obuhvaćeni radovi s` početka stvaralaštva. Oseća se uticaj imresionizma. Prikazani su radovi sa raznim matrijalima, a između ostalih "Proizvodi moje velike ludosti" u keramici i platno "Usnulo dete"(1884). Sledi "Veliki atelje" sa radovima tzv. Bretonskog perioda ("Krug malih bretonki" 1888, "Peračice u Arlu" 1888, "Žene sa Kariba"1889, crteži… vaza nazvana "Kleopatra" 1887...).

U segmentu "Od teme do simbola" su radovi kojima se uz tzv. bretanonski period kreće ka simbolu i na sve gleda kroz prizmu simbola ("Izmučen i divlji", "Strašan ja"...), pitanje moralnih dilema i  unutrašnjih previranja jasno ga zaokupljaju... u seriji "Beda ljudska" srećemo "Portret umetnika kao žutog  Isusa", "U talasima", "Budite mistični", mrtvu prirodu sa voćem, grafičke radove, vazu... Segment "Slike tropike" prikazuju njegova dela nakon prve posete Tahitiju. Gogen spoznaje netaknutu prirodu, čovekovu prirodnost, ženu kojoj je priroda prirođena i čija nagost je stapa sa lepotom osunčane prirode, gustu naseljenost ljudi… serija "Kod Maora" prikazuje gravure, obrađeno drvo pod uticajem otkrivene maorske umetnosti... "L`arcadie tahitienne" je sa najznačajnijim radovima ("Te nave nave fuena" 1892...).

Segment "Mit i ponovno otkriće" je sa delima u kojima se bori sa tahićanskim duhom  mrtvih koji ih muči, čudnim maorskim bogom u drvetu… tu je keramika d`Oviri (1894), platna "Duh mrtvih bdije"1896-1894, "Mahana no atua"("Dan božiji") 1894...

Zadnji period stvaralaštva Gogena predstavljen je pod nazivom "U svom dekoru". Gogen završava svoju tahićansku seriju značajnim platnom "Kuća zadovoljstva", počinje da koristi velika platna sa dekorativnim elementima... uz platna "San" 1897, "Inovacija", "Beli konj" 1898... tu su izložene i njegove skulpture kojima kulminira Gogenovo predstavljanje na ovoj izložbi.

Gogenovo prevazilaženje impresionizma ostvarilo se kroz daleko poniranje u prošlost, u duh primitivne umetnosti, život u sredinama netaknutim savremenošću (Panama, Martinik, Tahiti...). Gogen se odmetnuo, postao je "divlji" i kako sam kaže "podmlađen", odatle je krenuo u potragu za iskonskim u čoveku. Njegov pokušaj je, bez greške, uspeo i dao vanredno vredne rezultate. Gogen je kao alhemičar umesto ka zlatu krenuo ka iskonskim životnim principima i vrednostima. Pomalo poetično, reći ću da nam je Gogen otvorio školjku sa najlepšim biserom.

Prikaz izložbe: Slavica Štulić
Prevod izložbenog materijala: Vera Štulić