18. Bijenale umetnosti u Pančevu - Prostorni agens
ImagePANČEVO. Bijenale umetnosti u Pančevu biće otvoreno 26. maja 2018. performansima osmoro internacionalnih umetnika, među kojima su i Vlasta Delimar, Lala Nomada, Rabi Mrue, Boris Kadin i Srđan Đile Marković. Pod nazivom "Prostorni agens", 18. Bijenale umetnosti u Pančevu predstaviće više od 30 umetnika u selekciji Andreja Mirčeva.Image

Image

Prvi performans "O koegzistenciji i ljudima" najavljen je za 14 sati u Svečanoj sali Narodnog muzeja, u izvođenju Irene Mikec, plesne umetnice iz Hrvatske.

Od 16 sati u prostoru objekta SK 12 austrijska umetnica Lala Nomada izvodiće procesualni performans S./T. u trajanju od dva sata.

U 17 časova na programu je performans hrvatske umetnice Vlaste Delimar "Pravo na orgazam iznad 60-te" u izlogu knjižare Kulturnog centra Pančeva, dok će Rabi Mrue, umetnik poreklom iz Libana koji živi u Nemačkoj, od 18 sati na sceni Kulturnog centra održati neakademsko predavanje "Pikselizovana revolucija" o svojim video-zapisima.

Nakon Mrueovog 20-minutnog predavanja, u istom prostoru na programu je performans "Praksa čini majstora 09" Sanje Iveković iz Hrvatske.

U Narodnom muzeju od 19 sati na programu je interaktivna instalacija RGR - Instalacija za oslobađanje nakupljenog građanskog stresa u prostoru Galerije / Muzeja, umetnika Borisa Kadina iz Hrvatske, koji će od 19.30 sati sa Kristianom Al-Droubijem izvesti performans "Konflikt".

Za završnicu programa svečanog otvaranja 18. Bijenala umetnosti zatvara najavljen je audio-performans grupe Supernaut, koju čine Srđan Đile Marković, Saša Radić i Miodrag Čeza Stojanović, a nastupiće u 21 sat u Galeriji savremene umetnosti.

Među više od 30 umetnika čiji će radovi biti predstavljeni na 18. Bijenalu su i Neša Paripović, Tomislav Gotovac, Katalin Ladik, Janez Janša, Balint Szombathy, Jovana Banjanac, kuda.org, Mariela Cvetić, Vuk Ćuk, Davor Dukić, Spartak Dulić, Grupa OHO, Marko Pogačnik, Hugo Glendinning i Adrian Heathfield, Maja Maljević, Đile Marković i Sonja Savić, Marijan Molnar, Mirko Nikolić, Nikola Pešić, Simonida Rajčević, Nikola Savić, Ana Vrtačnik, Snežana Vujović Nikolić i Vuk Vučković.

Performans je u fokusu 18. Bijenala kao jedan od fenomena savremene umetnosti, koji je postao izuzetno značajan zahvaljujući mnogim akterima na međunarodnoj sceni, posebno umetnicima koji su delovali 70-ih i 80-ih godina 20. veka.

Prema navodima Mirčeva, konceptualno i tematski locirajući Bijenale u performativnim praksama i performansu afirmišu se uslovi za kritičko promišljanje onoga što je u umetnosti danas rubno, neuhvatljivo, transgresivno, nematerijalno i efemerno.

Istovremeno, uzimajući u obzir da je značajan aspekt savremenog umetničkog delovanja (i angažmana) već definisan taktikama izvođenja umetnosti, čija su ishodišta u hepeninzima i akcijama umetnika neoavangarde 60-ih i 70-ih godina 20. veka, cilj izložbe je da artikuliše dvostruku perspektivu: performans kao društveno-umetnički događaj (u sadašnjosti), odnosno performans kao materijalizovani trag akcije zabeležene u nekom mediju (tekst, fotografija, video-zapis, dokument i sl.), naveo je Mirčev, jedan od članova naučne mreže Action Art Beiond the Iron Curtain posvećene studiranju performansa i akcionih umetnosti u bivšim socijalističkim zemlјama Istočne Evrope. Mirčev je i dugogodišnji saradnik Galerije savremene umetnosti Kulturnog centra Pančeva.

Osim performansa, u fokusu 18. Bijenala umetnosti biće i značaj kolekcija privatnih galerija i kolekcionara, kao i teorijsko-diskurzivni deo koji će se baviti temom doktorata u savremenoj umetnosti. Namera je da se apostrofiraju značajni činioci koji definišu i određuju ekonomske, teorijske i estetske vrednosti savremenih umetničkih dela iz privatnih galerija koje imaju visoke standarde, bogate i promišljene kolekcije.

Koncept 18. Bijenala umetnosti, koje se održava do 17. juna 2018. u organizaciji Kulturnog centra Pančeva, osmislio je Dragan Jelenković, redovni profesor Arhitektonskog fakulteta u Beogradu.

Bijenale umetnosti je tokom više decenija postojanja uspešno uspostavljao jasnu artikulaciju između savremenih umetničkih tendencija, publike i stručne javnosti. Nacionalni, ali i međunarodni značaj te manifestacije, kvalitetno je dokumentovan i arhivski obrađen, dostupan je istraživačima i čini značajan deo naučne građe savremene umetnosti u poslednje tri decenije.

Izvor: SEEcult