Izazovi postmoderne u Čačku
ImageČAČAK. Izložba "Izazovi postmoderne - umetnost osamdesetih iz zbirke 'Jugoslovenska umetnost druge polovine XX veka'"u Umetničkoj galeriji "Nadežda Petrović" u Čačku predstavlja jedan moguć pogled na mnoštvo različitih i istovremenih pojava, stanovišta i individualnih stvaralačkih poetika u jugoslovenskoj i srpskoj likovnoj umetnosti devete decenije 20. veka kroz reprezentativne primere dela iz fonda te galerije.Image

Image

Izložba obuhvata izbor od 20 umetničkih dela, najvećim delom otkupljenih ili dobijenih kao poklon sa 11, 12, 13, 14. i 15. Memorijala Nadežde Petrović, ali i drugih izložbi održanih u Galeriji tokom 80-ih godina.

Zastupljeni su umetnici: Radomir Damnjanović Damnjan, Zoran Petrović, Zmago Lenardič, Kosa Bokšan, Ferdinand Kulmer, Aleksandar Cvetković, Slobodan Trajković, Velizar Krstić, Slobodan Knežević Abi, Aleksandar Đurić, Gordana Jocić, Marija Dragojlović, Miodrag Đorđević, Božidar Damjanovski, Milan Miletić, Šemsa Gavrankapetanović, Marijana Muljević, Milica Mrđa Kuzmanov, Klavdij Tuta i Mileta Prodanović.

Autorka izložbe, kustos-muzejski savetnik Julka Marinković, podseća da je postmoderna naziv za umetnost i kulturu koja nastaje na kritici i prevazilaženju značenja, vrednosti, smisla i načina života modernog društva, kulture i umetnosti“ (Šuvaković, 1999). U umetničkoj klimi i stvaralačkoj praksi kasnih 70-ih i početka 80-ih, kada nastaje postmodernistička umetnost, preovladavala je svest o nemogućnosti da se instrumentima umetnosti radikalno ublaže posledice narastajuće društvene, političke i ekonomske krize. Umetnost se nužno okrenula samoj sebi i svojoj prirodi što će, kroz oslobođenu individualnost umetnika, izroditi čitav spektar lingvističkog i medijskog pluralizma, kao i obnovu disciplina slikarstva i skulpture.

U duhu ekspresionističkih manifestacija i bunta, kao globalnog slikarskog senzibiliteta tog vremena, usledila je opšta “radost” ili "zadovoljstvo slikanja", izraženo u spontanom zamahu, žestokom gestu, sirovom koloritu i slikama velikih dimenzija i pod terminom nova slika, uglavnom podržano među mnogim domaćim kritičarima, koji se kao selektori ili članovi žirija uključuju u Memorijal Nadežde Petrović, omogućavajući koncepcijsko pomeranje ove izložbe ka obuhvatnijem i iscrpnijem tretiranju najaktuelnijih stvaralačkih problema.

Avangardni prodori u široki prostor poetike nove slike, kako je navela autorka izložbe, prisutni na slikama mnogih umetnika (Ferdunard Kulmer, Kosa Bokšan, Emerik Bernard, Herman Gvardijančić, Anto Jerković, Bora Iljovski, Zmago Lenardič, Dragan Karadžić, Momčilo Antonović, Mileta Prodanović, Filo Filipović, Gligor Čemerski, Andraš Šalamun, Perica Donkov i dr), mogli su da se vide u Galeriji ne samo na izložbama Memorijala, već i na mnogim samostalnim nastupima (Vladimir Veličković, 1980; Predrag Nešković, Bora Iljovski, 1981; Velizar Krstić, Stevan Knežević, 1983; Slobodan Trajković, 1984; Ferdinand Kulmer, 1987; Mileta Prodanović, 1988; Andraš Šalamun, Milan Cile Marinković, Zlatko Glamočak, 1990), a sa širim opsegom postmodernističkih pojava i na autorskim izložbama (Damjanovski, Cvetković, Mojović, Rajčević, 1980; Vreme i prostor, Koncept u slici, 1983; Kontinuitet modernizma u savremenoj slovenačkoj umetnosti, Skulptura i crteži beogradskoh umetnika, 1986; Povodom velikog grada – namerni kič, 1989 i dr.).

Sredinom i u drugoj polovini ove decenije uslediće postepeno “hlađenje” i prelazak iz neoekspresionizma u neekspresionizam, kada jača polje misaonog i racionalnog, izraženo u velikom nizu neo i post pojava (postkonceptualizam, postminimalizam, nova apstrakcija, novi enformel, neo-geo(metrija)), koje je publika preko Memorijala i/ili samostalnih izložbi, takođe mogla da vidi u Galeriji (Miroslav Đorđević, Aleksandar Đurić, Slobodan Knežević Abi, Milan Miletić, Marija Dragojlović, Marijana Muljević, Tadej Pogačar, Jarmila Vešović, Blagoja Manevski, Milija Pavićević, Smiljana Kudić, Vesko Gagović, Feđa Klikovac), a koje zajedno sa novom skulpturom nagoveštavaju obnovu modernizma u sledećoj deceniji.

Izložba "Izazovi postmoderne" biće otvorena do avgusta 2018.

Izvor: SEEcult