Mehmed Slezović i Jelena Šalinić Terzić - Crteži / umetnički dijalog
ImagePANČEVO. Galerija savremene umetnosti Kulturnog centra Pančeva predstavlja od 14. do 24. septembra 2018. crteže / umetnički dijalog Mehmeda Slezovića (1960, Novi Pazar) i Jelene Šalinić Terzić (1976, Kralјevo). Mehmed Slezović je doktorirao iz oblasti teorije umetnosti. Jelena Šalinić Terzić je doktorirala na fakultetu likovnih umetnosti na slikarskom odseku.Image

Image
Mehmed Slezović

Izložbu Mehmeda Slezovića čini ciklus pastela na temu vode i neba, odnosno promenljivih vizuelnih i svetlosnih transformacija. Brojni i različiti utisci pejzaža redukovali su se na na ova dva elementa što je u daljoj elaboraciji problematike, dobijalo obrise ispitivanja vodene površine u kojoj je izvrnuto nebo-u osnovi stari problem ogledala a sa njime i neiscrpnih mogućnosti unutrašnje meditacije i naročitih aktivnosti oka. Fiksiranje pogleda ispod horizonta, svođenje rečnog pejzaža na sistem ogledala, eliminisanje čvrstog skeleta prostora i svođenje pejzaža sa komponovanog isečka prirode na područje jedne kosmogonije koja proizvodi elementarno u prirodi (zemlja, voda, vazduh, vatra), značilo je spoljni izgled preoblikovati u nešto elementarno – unutarnje, tako da je slika sve više postajala prostor meditacije, oduhovljenja a stvorena priroda preoblikovala se u prirodu koja stvara uključujući i umetnika koji postaje deo tok procesa. Postavljanjem dela ovih radova u galerijskim prostorima gradu u neposrednoj blizini reka ostvaruje se i posebna vrsta dijaloga koji otvara niz pitanja koja se mogu iščitavati u vrlo širokom spektru značenja i skreće pažnja na izuzetnost prostora  grada čiji je život nezamisliv bez reke Dunava sa svim onim što on nosi sa sobom.

Mehmed Slezović (1960, Novi Pazar). Fakultet likovnih umetnosti završio je u Beogradu kod prof. Radenka Miševića. Postdiplomske studije slikarstva završio kod prof. Mome Antonovića, na istoj školi, a potom i postdiplomske studije grafike kod prof. Emira Dragulja. Doktorirao je iz oblasti teorije umetnosti. Dobitnik je većeg broja domaćih i međunarodnih nagrada.

Image
Jelena Šalinić Terzić

Izložbu Jelene Šalinić Terzić čine crteži sveta u kome perceptivna gramzivost oblikuje čovekov vizuelni doživlјaj stvarnosti i u kome je teško posvetiti vreme analizi jednog prizora na način kako je to radio uporni i strplјivi Pol Sezan. Minimalna pomeranja zrelišnih tačaka u radu na jednom prizoru odvodila su Sezana do neslućenih vizuelnih senzacija i otkrivala mu prostor slike i realni prostor na jedan potpuno, tada, nov, revolucionaran način.

Posle nekoliko serija crteža u kojima se bavim prirodom i u kojima je priroda ambijent nekog dešavanja, moj pogled je zastao na jednoj steni koja svojom raskošnom teksturom i ubedlјivom dominacijom u prostoru, izaziva da kao takva bude "proverena", "potvđena" ili "osporena" u realnom prostoru slike i crteža likovnim jezikom koji je zasnovan pre svega na govoru linije i boje. Stena kao prirodna formacija uvek poseduje određenu  pikturalnu lepotu ali i neki "urođeni"  grafizam  koji je spontano uvode u svet likovne analize. Iznikla iz zemlјe, probuđena kao krik tektonskih kretanja i magmi, stena postaje sabiranje linearnih tokova kamena i vazduha koji je ophrva, neba i zemlјe. Spoj koji je zadat još u iskonu i koji traje. Upravo taj anagogijski karakter prizora bio je izazov da crtežom istražim deo antropoloških konstrukata u odnosu čovek - priroda. Kakva je danas ta relacija? Koliko je čovek u stanju da vidi lepotu koja definiše njegov svet kao poseban i jedinstven? Da li energija kamena u liku stene – planine kojom se ista nadnosi nad zemlјom može da uznese ka sferi božanskog i koje su moći crteža u tom poduhvatu?

Crtež je medij koji uvek preporađa umetnikovu percepciju. On otkriva teurgijske tokove misli i ima snagu da isprati  put umetnikove svesti od propadanja do ejdetskog stanja bića.

Kako nešto što je oličenje stamenosti i moćnog mira može istovremeno da evocira kretanje? To je jedna od zagonetki koju pokušavam u ovom ciklusu da osluškujem kroz uskovitlane prepletaje linija koje su glavna armatura i vizija ovog crteža i žive zvukove boja koje su prirodno srođene sa linijom. Tekstura koja je posledica ovog ukrštanja delimično otkriva snagu i moć kamena, njegovog unutarnjeg lika. Kamen koji tka stenu unosi dilemu u crtež: kako vreme stvara prizor čineći ga dominantnim u određenom, realnom prostoru, a skriva njegovu snagu u sloju bića koji jedino umetnost prepoznaje? Linija vidi, linija zna i otkriva tokove misli same prirode.

Jelena Šalinić Terzić (1976, Kralјevo). Diplomirala je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu (odsek slikarstvo) u klasi profesorke Anđelke Bojović, kada je proglašena za studenta svoje generacije. Magistrirala je kod istog profesora, na istom fakultetu. Doktorirala je na fakultetu likovnih umetnosti na slikarskom odseku.