Nedeljko Gvozdenović - Slike u Galeriji Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu
ImageBEOGRAD. Fakultet likovnih umetnosti u svojoj galeriji, u saradnji sa Hrvatskim domom "Herceg Stjepan Kosača", predstavlja izložbu Nedeljka Gvozdenovića "Izbor dela iz legata u Mostaru". Posetioci će u periodu od 3. do 23. oktobra 2018. biti u prilici da vide izbor dela iz legata koja je umetnik 1980. godine poklonio rodnom gradu, Mostaru.Image

Image

Postavka obuhvata oko 50 dela nastalih krajem šezdesetih i tokom sedamdesetih godina XX veka, rađena različitim likovnim tehnikama od ulja na platnu, gvaševa, akvarela, do radova rađenih kombinovanim tehnikama na papiru.

Povod za priređivanje izložbe je obeležavanje 30 godina od smrti umetnika čije je stvaralaštvo obeležilo slikarsvo XX veka na prostorima nestale / izgubljene jugoslovenske države i jednog od prvih profesora tadašnje Akademije likovnih umetnosti i člana Srpske Akademije nauka i umetnosti.

"Zbirka umjetnina Nedeljko Gvozdenović" nosi naziv slikara i donatora, koji je 1980. rodnom Mostaru poklonio deo svojih umetničkih radova. Zbirka je sačuvana u depou Galerije kraljice Katarine Kosače i broji 66 dela izrađenih u različitim likovnim tehnikama – ulje na platnu, ulje na šperploči, akvarel, tempera, crtež, kombinirane tehnike.

U "Zbirci umjetnina Nedeljko Gvozdenović" se nalaze umetnička dela koja nam donose čitav raspon motiva koje je umetnik prikazivao, među kojima se ističu: pejzaž, mrtva priroda, figura u interijeru i interijer s raznovrsnim predmetima i paravanima. Među čestim motivima su i ptice, koje postavlja u različite ambijente i prikazuje ih u letu ili statične, postavljene na postamente poput skulptura. S obzirom na to da većina radova iz zbirke nemaju navedene datume, ne možemo ih staviti u hronološki sled njihovog nastanka, a na osnovu onih dela koja su datirana, trenutno nam je poznato da je najstarije delo u zbirci iz 1941, dok je najmlađe iz 1979. godine.

Takođe, dela iz ove zbirke ne možemo svrstati u određenu fazu umetnikovog stvaralaštva. Čak i ako govorimo o njegovom celokupnom stvaralačkom opusu, bilo bi teško deliti ga na određene celine i razvojne faze. No, činjenica je da smo kroz sadržaj zbirke dobili uvid u one segmente Gvozdenovićevog rada koji su bitni za njegovo umetničko istraživanje, nadogradnju i razvoj. Bilo da se radi o uljima na platnu, temperi ili kombinovanim tehnikama, na njegovim slikama uočavamo stalnu težnju ka ostvarenju ravnoteže u prostoru, gde u tom procesu ponekad glavnu ulogu pridaje boji, a ponekad predmetima koje smisleno raspoređuje kako bi ostvario balans celokupnog prikaza.

Na slikama interijera često nalazimo predmete koji nam se na prvi pogled mogu učiniti sasvim beznačajni, štaviše kao da su zalutali u predstavljenu kompoziciju. No, ako razložimo kompletnu arhitektoniku slike i dublje zađemo u identifikaciju njene izgradnje, uviđamo da su upravo takvi predmeti elementi koji su kompoziciji potrebni kako bi slikarska celina bila potpuna.

Na prikazima mrtvih priroda vaze, svećnjaci i ostali ukrasni predmeti su sredstva kojima Gvozdenović ostvaruje željenu prostornost slike, dok su pejzaži primeri na kojima boja ima primarnu ulogu u izgradnji i oblikovanju prostora. Nižući površine kontrastnih boja Gvozdenović stvara perspektivni prikaz, a mekim prelazima i tonovima stapa kontrastne površine i tako sliama daje notu lirske profinjenosti svojstvene njegovom umetničkom izrazu.

Iako nije bio sklon apstrakciji, Gvozdenović joj povremeno pribegava, ali samo u svrhu redukcije predmeta nad kojima opet boja dobija prednost pri izgradnji arhitektonike slike, no i u takvim delima uporište kojeg se držao uvek je bilo u realnom svetu, usvemu onome s čime se svakodnevno susretao. Gvozdenovićev crtež odiše zavidnom tehničkom izvedbom pri modelaciji forme, pa tako na trinaest crteža, koliko ih zbirka poseduje, imamo priliku da vidimo poteze kojima reduciranom linijom ističe volumen oblika i dubinu prostora, ali i bogatije modelacijske izvedbe u kojima senčenjem ukida liniju i postiže punoću crteža.

Među Gvozdenovićevim delima koja pripadaju zbirci pronaći ćemo i ona ostvarenja koja svedoče o umetnikovom istraživačkom pristupu u pojedinim radovima gde ozbiljnim promišljanjem i opreznim akcijama na platnu, prožimanjem horizontala i vertikala kontrastnih boja i naizgled nasumično postavljanih predmeta, postiže potpunu harmoniju i ravnotežu kompozicije slike. Upravo su takva dela, kojima Gvozdenović potvrđuje svoju izvrsnost i kvalitet tehničke izrade, doprinela izrazitoj umetničkoj vrednosti ove zbirke.

Dajana Šudić Karačić