Happy Trash Production: Zašto umetnici nemaju navijače?
ImageNOVI SAD. Umetnička grupa "Happy Trash" svaku i bilo koju zainteresovanu publiku poziva u četvrtak, 4. oktobra 2018. u 20 časova na otvaranje izložbe "Zašto umetnici nemaju navijače?" tj. Osvrt na stalnu postavku Galerije likovne umetnosti poklon zbirke Rajka Mamuzića. Izložba će biti otvorena do 18. oktobra 2018. godine.Image

Image

U svom radu, umetnička grupa "Hepi Treš" neguje princip in-situ rada (rada na licu mesta), sa zatečenim kontekstom jednog mesta / prostora / sistema ideja. Navedene teme se prirodno nameću i izrastaju iz konteksta, u ovom slučaju institucije kulture Galerije likovne umetnosti poklon zbirke Rajka Mamuzića.

Članovi grupe "Hepi Treš" se zalažu za očuvanje i promociju kulturnih institucija kao čuvara žive kulturne baštine, koja je potrebna i dragocena za sagledavanje i preispitivanje sudbine umetnika, sudbine umetničkih dela, sudbine kulturnih institucija i na kraju, sudbine čitavog društva. Najznačajniji deo izložbe i pratećih sadržaja su umetničkim jezikom saopšteni rezultati istraživanja materijala koji čine umetnički i istorijski kontekst Poklon zbirke Rajka Mamuzića.

Galerija likovne umetnosti poklon zbirka Rajka Mamuzića je osnovana pre skoro pola veka. Osnovni fond zbirke su činila dela 35 umetnika prve posleratne generacije, koje je povezivalo zajedničko levičarsko opredeljenje i antifašističko delovanje. Umetnici koji su zastupljeni u kolekciji su pripadali umetničkim grupama: Zadarska grupa, grupa Jedanaestorica, Decembarska grupa i Beogradska grupa.

Dela ovih umetnika mogu se svrstati pod pravce tzv. "socijalističkog estetizma", (visokog) modernizma i beogradskog enformela. Protokom vremena, kolekcija je od zbirke tadašnje lokalne savremene likovne umetnosti, prešla put do zbirke koja pripada istoriji umetnosti.

O akterima, dominantnom ideološkom diskursu, umetničkoj vrednosti i ukupnom društvenom kontekstu tadašnje likovne umetnosti su napisane brojne stručne studije (L. Trifunović, J. Denegri, M. B. Protić, I. Subotić, L. Merenik, V. Kruljac, M. Šuvaković).

Glavna linija istraživanja i razumevanja tadašnje umetnosti izrasta iz odnosa umetnosti i vlasti (L. Merenik), odnosno iz smenjivanja nametnutih ideoloških modela u stalnom balansiranju tadašnje Jugoslavije između suprotstavljenih uticaja dva hladno-ratovska pola. Nosioci ovih procesa i ideja nisu bili samo političari i birokrate u kulturi, već i sami umetnici, likovni kritičari i istoričari umetnosti, direktori muzeja i galerija, profesori likovnih akademija – svi akteri lokalnog sveta umetnosti tog vremena. Kao rezultat, danas možemo sagledati jedinstven umetnički eksperiment nastao na našim prostorima, u rasponu od potrebe za slobodom stvaralaštva do konformizma, autocenzure i straha koji potiskuju radikalne i avangardne pojave u umetnosti.