Danilo Vuksanović - Vojvođanski Antej / Mit i trauma
ImageNOVI SAD. Najnoviji ciklus radova Danila Vuksanovića (1973, Sombor) pod nazivom "Vojvođanski Antej / Mit i trauma" predstavlja interpretaciju određenog aspekta umetničkog dela slikara Milana Konjovića (1898 – 1993) u godini kada se obeležava 120 godina od njegovog rođenja. Diplomirao je na Akademiji likovnih umetnosti u Novom Sadu, smer grafika. Magistrirao je na istoj Akademiji, smer crtanje. Galerija Bel Art. 28. novembar - 17. decembar 2018.Image

Image

Na izložbi će biti predstavljeni kolaži, slike, objekti, fotografije na pleksiglas kocki, tekstovi, navijački šalovi sa Konjovićevim potpisom, tuba crne boje izlivena u bronzi koju je najradije koristio, ali i stariji radovi na temu maestrove ličnosti (Vuksanović je za ovu priliku radio kolaže na lesonitu, Konjovićevoj omiljenoj slikarskoj podlozi).

Polazište za ovaj ciklus Vuksanović pronalazi u mitskom karakteru Konjovićevog rada i života, u krizama koje su ga formirale kao i u načinu transformacije stvaralačkog rada skrojenog prema potrebama konstruisanja mita kojeg je o sebi i o svom radu uspeo da stvori.

Unutar složene teze o stvaranju ovog mita, o metodologiji njegovog stvaranja, razlozima nastanka i posledicama koje su njegov nastanak tesno uslovile nalazi se knjiga Lazara Trifunovića "Stvarnost i mit u slikarstvu Milana Konjovića". Aspekti za razumevanje složenog procesa nastanka umetničkog dela – slike, Trifunović je pojasnio u konstataciji da suština komunikacije Konjovićeve slike predstavlja mit o vojvođanskom Anteju koji je učvršćen ritualnim proslavama 1958, 1966, i 1973. godine, kada je mitska priča zaokrugljena u jedinstvenu ideološku celinu.

Lik Lazara Trifunovića na Vuksanovićevim kolažima daje polovinu svog lica upravo Konjoviću, stvarajući tako simbolički amalgam koji je proistekao iz njihovog prirodnog odnosa na relaciji slikar-tumač, zasnovanog na čuvenoj polemici kao izuzetnom nasleđu naše umetničke tradicije.

Ta polemika u Vuksanovićevim "komentarima", pretvorena u privatnu mitologiju, poprima dominirajuću ulogu i postavlja aktuelna pitanja o autorskom u savremenoj umetnosti.