Selma Đulizarević Karanović - Bajka o Nevidljivoj i o Trnoružici
ImageSUBOTICA. Savremena galerija Subotica, od 16. marta do 17. aprila 2019, predstavlja izložbu Selme Đulizarević Karanović (1967, Sarajevo). Studirala na Odseku za istoriju umetnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Diplomirala na slikarskom odseku Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu u klasi prof. Milice Stevanović. Na istom fakultetu završila poslediplomske studije. Stekla je zvanje doktora umetnosti iz oblasti slikarstva pod mentorstvom prof. Anđelke Bojović.Image

Image

Stvarno i/ili moguće
Traganje za idealima zajedničkog/porodičnog života i ambijentom lične sreće usmerio je i tematski okvir ovog slikarstva ka porodičnim scenama i fragmentima privatnog života sa elementima autobiografskog.U vazduhu već lebdi otvoreno pitanje o principu ne/zadovoljstva Persone i Senke. Reklo bi se, Selma Đulizarević upravo kroz slikarski rad nastoji da razreši dualitet stvarno i/ilimoguće, lični život i projekciju svoje unutrašnje slike u spoljašnji svet rizikujući, pri tom, ne/razumevanje i pogrešnu percepciju Drugih. Kroz rad pokušava da savlada opasnosti i zamke koje određene konvencije nose kada se traži adekvatni grafički i pikturalni ekvivalent.

Krinolina-kavez (ili pitanje identiteta i integriteta)
Dugačka suknja ili haljina obeležila je žensku modu kroz vekove. Haljina-kavez u kojoj je žena nedodirljiva, pravi se od čvrstih obruča preko kojih se spušta podsuknja, a potom gornji sloj čipke ili nekog drugog finog materijala. Pobornici veće slobode za žene optuživali su kreatore da su ženu namerno stavili u kavez i tako joj dodatno vezali ruke. Kako bilo ko može dobro da se oseća ako nosi gomilu čelika na sebi (ma kako on bio lak), i preko toga još metre i metre materijala? Pravi je izazov nositi krinolinu, ali uprkos svim teškoćama, u njoj se pripadnice lepšeg pola osećaju sasvim posebno, jedno je od mišljenja današnjih kreatora venčanica.

Trnova Ružica
I Slikarkina Trnova Ružica je metafora za jedno istorijsko vreme i sećanje na nekadašnje lidere, vođe, (Princ, Kralj, Lenjin, Tito). Cvetovi su zajednički imenitelj u čitavom autorkinom slikarskom radu. I kao etno-aplikacije, rasuti i zašiveni na korsete,Titovu sliku, kolaže, a dominiraju i crtežima.Više od istine koju živimo je da se utopijskim projektima prolitičara može uspavati ne samo princeza već i čitav narod. Socijalni i drugi tabui koji provociraju, vuku se za nama. Službeno istorijsko pamćenje postaje retrogradno. Projekt o spasiteljskoj ljubavi Trnove Ružice blizak je senzibilitetu femine.

Trnova Ružica Braće Grim

Poručuje: Ljubav i plemenitost pobeđuju. Ne treba biti osvetoljubiv. Bajke su bile integralni deo detinjstva stotinama godina.U tom komunikacijskom kodu Selma Đulizarević stvara ambijentalnu bajku za i decu i odrasle. Inteligentno i provokativno u kolažima i krinolinama mimikrijskim i subverzivnim sredstvima stvara ugodnu ambijentalnu bajku koja očekuje povratak princeza i heroja-prinčeva. Ideološki fenomeni i socijalni plan zaklonjeni su umetničkim konceptom u znaku obilja cveća koje referiše na ljubav i rajske vrtove. Aritmija vremena obeležena je rasutom pažnjom, zgusnutom svakodnevicom i stereotipima. Uprkos svemu, Selma Đulizarević Karanović je deo generacije ubeđene da se i umetnošću svet može menjati.

Ljiljana Ćinkul