Vladan Ljubinković u Prodajnoj galeriji Beograd
ImageBEOGRAD. Prodajna galerija Beograd predstavlja od 5. do 23. septembra 2019. izložbu Vladana Ljubinkovića (1951). Diplomirao je, a potom i magistrirao slikarstvo na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Ova postavka pripada ciklusu izložbi pod nazivom "Olovo i krv" u kojima Ljubinković ispituje mogućnosti transformacije značenja simbola u kontekstu suprotstavljanja lične ili kolektivne slobode, tlačenju i ropstvu.Image

Image

Američka zastava u tom svetlu postaje metafora prividne slobode i američkog sna koji u stvarnosti počiva na eksploataciji građana od strane korporativnih asocijacija i drugih izdanaka neoliberalnog kapitalizma. U vizuelnom smislu to podrazumeva ispitivanje dejstva plošnosti slike u odnosu na upotrebom različitih materijala izazvanu nestabilnost trodimenzionalnih objekata. Postupcima izmeštanja i inverzije prvobitnih simbola razvija se subverzivna igra kao manifestacija čežnje za realnom slobodom. Slike, ulja na platnu, objekti i skulpture kreiraju jedinstvenu ambijentalnu instalaciju u prostoru galerije.

Ljubinković svojim likovnim pitanjima zauzima jasan stav o odnosu na globalnu stvarnost koju svi podjednako osećamo, ali je različito doživljavamo. Ta toliko sveprisutna zastava bez koje i zakonski nije moguće snimiti ni jedan amerčki film, koja je svojevremeno – ali bilo je to davno – bila simbol demokratije i slobode, Ljubinković preispituje. Strog je on sudija, precizan analitičar. Na jednom od objekata – reljefa pomerajući zvezdice iz ležišta on zadire u podtekst simbola i otkriva tamu. Skulptorski rešavajući samostalni objekat „Olova i krvi“ i postavljajući „zastavu“ na donji, maskirnim uzorkom oblože deo, govori o „slobodarskim“ misijama te zemlje na područjima bogatim energentima.

Cinizam koji seže do sarkazma je likovnim rečnikom saopšten nedvosmisleno i ne može se sumnjati da slikar i profesor Vladan Ljubinković gaji lažne nade. Post liberalni kapitalizam čiju ranu otimačku fazu proživljava teren na kom autor živi i radi autor dobro oseća. Sudi i presuđuje. A, ne zaboravimo – kritika je u suštini težnja ka slobodi, i u krajnjem slučaju – delo slobodnih.

Savo Popović, istoričar umetnosti
(iz predgovora kataloga)