Branko Raković - Slike u Prodajnoj galeriji Beograd
ImageBEOGRAD. Prodajna galerija "Beograd" predstavlja od 17. oktobra do 4. novembra 2019. slike Branka Rakovića (1967). Diplomirao je i magistrirao na slikarskom odseku Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu. Doktorski umetnički projekat odbranio je na istom fakultetu. Dobitnik je više nagrada iz oblasti slikarstva, grafike i crteža.Image

Image

Od kritike prepoznat kao predstavnik Beogradskog neo-enformela, Raković je autor koji jednako elokventno korespondira sa svim drugim oblicima organske apstrakcije i istorijskog slikarstva gesta. U osnovi svih njegovih radova nalazi se crtački i koloristički razuđena kompozicija, koja sa kumulativno intoniranim spletom linija i površina na slikanoj plohi, gradi jednu od najautentičnijih vizija dubine slikarskog prostora. Ciklus pod nazivom "Tamna strana" biće prvi put predstavljen u Prodajnoj galeriji "Beograd".

Ovde se radi o tipu slikarstva čija se vitalnost ogleda u jednovremenoj razmeđi akta "afektivnog prisustva" i na platnu direktnog očitavanja rada nesvesnog, kao i posledične razrade njegovog all-over efekta. U formalnom smislu Rakovićevo slikarstvo neguje elemente jedne više "simboličke" apstrakcije koja, kao i kod svih slikara ove orijentacije, nema svoje izvore u svetu predmetne realnosti. Apstraktni organoliki oblici, njihova bojena polja i materijalne senke, nosioci su jedinstvenog emocionalnog naboja slike zajedno sa čitavom mrežom energičnih crtačkih poteza. Poput sonornih interpunkcija, linija kroz široke namaze četkom ili hitrim urezivanjima u slikarsku materiju, sa svakim radom opisuje jedinstvenu muzičku partituru i daje završni ton ukupnoj tektonici slike. Brižljivo razrađivane slikarske partiture crnog i spletovi njegovih linija je formalni mehanizam, koji  se provlači kroz ceo Rakovićev opus, demonstrirajući trasiranje energije elementarnih sila i snage telurskog.

Slikarstvo Rakovića opisalo je široki luk emocionalnih tkanja i odnosa koji povezuju sliku i njenog posmatrača, performativni akt izvođača i njegovu publiku. U ovoj poetici se uvek iznova prepliću: slikarski hedonizam i egzistencijalistička borba, intelektualni eskapizam i karnalno prisustvo, vreme performativnog akta i materijalni otisak njenog izvođača, testamentarni zapis o vremenu življene intime i moći njenog iskupljenja.

Jelena Krivokapić, istoričar umetnosti
(iz predgovora kataloga)