Izložba Likovne kolonije "Sićevo 2019" u Nišu
ImageNIŠ. U Paviljonu niške tvrđave, od 14. novembra do 5. decembra 2019, predstavljeni su radovi sa Likovne kolonije "Sićevo 2019". Izložba sadrži radove 11 učesnika ovogodišnje Likovne kolonije koja je održana u Sićevu od 1. do 10. septembra 2019. godine. Učesnici: Nikola Vukosavljević, Aleksandar Cvetković i Milica Rakić (Beograd), Mihaela Ivanova (Bugarska), Boris Eremić (Bosna  i Hercegovina), Biljana Keković (Crna Gora), Đusepe Gonela (Nemačka), Pavle Popović (Kraljevo), Milena Tošić (Vranje), Vukašin Stanković i Vladica Ristić (Niš).Image

Image

Kada govorimo o Likovnoj koloniji Sićevo uvek se prisećamo naše poznate  slikarke Nadežde Petrović koja je zahvaljujući sopstvenom entuzijazmu i  nesebičnim zalaganju uspela da okupi davne 1905. godine u selu Sićevu svoje slovenačke i hrvatske kolege, sa kojima je studirala u Minhenu: Jakopiča, Grohara, Vesela, Vučetića i Meštrovića formirajući Prvu jugoslovensku umetničku  koloniju. Ponesena iskustvima čuvene Barbizonske kolonije gde su se umetnici udruživali  protiv akademskih klišea u želji da se vrate prirodi i životu na selu, izvan ateljea i urbanih prostora, težila je istom cilju ostvarujući ga na ovim našim prostorima.

Izgrađujući potpuno  nove stavove prema prirodi, životu i umetnosti Nadežda  Petrović je donela u Srbiju novu svest o umetniku i umetničkom delu promovišući nove ideje postimpresionizma, secesije, simbolizma  i ekspresionizma.

Međutim, početak Balkanskog rata, potom Prvog svetskog rata u kome je Nadežda izgubila svoj život, zatim i Drugog svetskog rata, kao i niz  političkih  događaja učinili su svoje: Ideja o Koloniji jugoslovenskog karaktera je pala u zaborav sve do 1964. godine, kada  se na inicijativu niških umetnika i kulturnih  promotera grada Niša Likovna kolonija Sićevo ponovo formirala, istrajavajući  do danas  kontinuitetu.

Tokom sedamdesetih i osamdestih godina formiran je stručni žiri za Otkupne nagrade  Likovne kolonije Sićevo, potom  otkupi  dela svih učenika Kolonije što je bilo od velike važnosti za kvalitetno popunjavanje fundusa Galerije SLU. Pored toga, Savet Kolonije u saradnji sa dr Lazarom Trifunovićem (koji je bio prvi direktor Galerije)  je postavio visoke kriterijume za učešće u Koloniji. Na taj način je Galerija savremene likovne umetnosti došla do dela Mladena Srbinovića, Ivana Tabakovića, Stojana Ćelića, Miće Popovića, Pavla Vasića, Radomira Reljića, Lazara Vujaklije, Zorana Pavlovića... formirajući dragoceno jezgro Fonda galerije savremene likovne umetnosti.

U radu Kolonije do sada je učestvovalo 504 umetnika koji su ostavili  ukupno 919 dela (od ukupno 1648 inventarnih jedinica) za Fundus Galerije SLU.

Ovogodišnji saziv predstavlja odabir Saveta likovne kolonije Sićevo čiji je predsednik Miodrag Daja Anđelković, slikar i magistar grafike iz Niša.

Učesnici Likovne Kolonije Sićevo 2019. godine su: Nikola Vukosavljević, Aleksandar Cvetković i Milica Rakić (Beograd), Mihaela Ivanova (Bugarska), Boris Eremić (Bosna  i Hercegovina), Biljana Keković (Crna Gora), Đusepe Gonela (Nemačka), Pavle Popović (Kraljevo), Milena Tošić (Vranje), Vukašin Stanković i Vladica Ristić (Niš).

Aleksandar Cvetković neguje jasan koncept u svom stvaralaštvu, oslobođen od narativnosti  slikajući pikturalne alegorije na grčke mitove, dok likovni govor redukuje do same ideje i potpune apsrakcije. Kroz niz iskustava i složenih istraživanja Cvetković otvara nove mentalne prostore koji ukazuju na verovatnoću postojanja izvan granica vidljivog. Nikola Vukosavljević analizira na svoj osoben način kretanje u prirodi beležeći trenutke iz života koji su ispunjeni čudesnom, nevidljivom atmosferom i energijom. Sićevo je za njega, kako sam kaže, poseban izvor energije kojeg je imao prilike da istraži tokom boravka u Koloniji beležeći brzim, sigurnim potezima  svoje impresije kao dela celokupne uzbudljive atmosfere.

Milica Rakić kao sistematičan umetnik i istraživač koji u fokusu umetničke prakse  nosi  kritiku prošlosti i sadašnjosti, obraća se posmatraču na provokativan i pomalo lucidan način. Preispitujući  spektar različitih društveno političkih, istorijskih i savremenih ideja formira likovne iskaze putem ironičnih  poruka napisanih  belom bojom na crnoj poleđini.
Biljana Keković je umetenik koji kolorit i slikarski gest ističe u prvi plan preteći vlastita emotivna stanja. Širokom paletom boja prati lična raspoloženja od svetlih tonova, punih topline i vedrine, do hladnih kojima beleži tmurna, elegična stanja.

Mihaela Ivanova kao veliki zaljubljenik u prirodu beleži svaki treptaj svetla ili senke dočaravajući sićevački ambijent na krajnje ličan, emotivan način.

Pavle Popović pronalazi sponu sa prirodom kao samo polazište ili podsticaj za promišljeno građenje likovnog jezika zasnovanog na kolorističkim vrednostima i naglašenoj slikarskoj materiji.

Boris Eremić gradi likovni govor na snažnim crtačkim konstrukcijama u kome energija linije poprima vodeću ulogu. Vlastitu kreativnost i bogatstvo duha izražava kroz maštovite imaginacije koje vode do setnog, asocijativnog razmišljanja.

Milena Tošić je u najnovijoj fazi stvaralaštva pronašla sopstveni likovni jezik blizak lirskoj apstrakciji koji je proizašao iz sopstvenih emocionalnih slojeva bića  ističući čist poetski izraz oslobođen predmetnosti.

Vladica Ristić  formira svoj likovni izraz kroz igru svedenih geometrijskih  oblika, dok istovremeno redukuje paletu na dve - tri glatko obojene površine unoseći ličnu simboliku zagonetnog, metaforičnog značenja.

Vukašin Stanković je slikar koji nastavlja da neguje ubedljive, ekspresivne likovne iskaze snažnih emocija gradeći dramatičnu strukturu umetničkog dela.

Đuzepe Gonela na svoj način analizira svakodnevne rituale, drame i strahove modernog čoveka. Kroz  grupne portrete izražajnih lica oblikuje sopstvena osećanja istražujući  različita psihološka stanja.

Motiv Sićevačke klisure je i ove godine poslužio kao snažan impuls, ili povod za razradu mnoštva ideja i formiranje široke lepeze likovnih ostvarenja, ili kao neka vrsta dijaloga umetnika različitih generacija, likovnih opredeljenja i stilova.

Mnogi učesnici Kolonije su se fokusirali na direktan odnos čoveka i prirodnog okruženja, prošlosti i sadašnjosti ukazujući na neophodnost međusobne komunikacije,  tako da su različiti načini gledanja, kao i različito čitanje vizuelnih  informacija obrazovali nove, sveže umetničke iskaze obogaćujući Fond likovne kolonije Sićevo za ukupno 23 dela.

Radmila Kostić