Skok i zaron - Identitet umetnica u (novo)medijskoj praksi
ImageNOVI SAD. Muzej savremene umetnosti Vojvodine predstavlja od 22. novembra 2019. do 10. januara 2020. autorsku izložbu Sanje Kojić Mladenov. Učesnice: Breda Beban, Vesna Gerić, Jelena Jureša, Bojana S. Knežević, Andreja Kulunčić, Bogdanka Poznanović, Marica Radojčić, Lidija Srebotnjak-Prišić, Nataša Teofilović, Isidora Todorović, Vesna Tokin, Lea Vidaković.Image

Image

Izložba Skok i zaron polazi od ispitivanja pozicije žene na umetničkoj sceni koja je tokom istorije uglavnom imala marginalnu ulogu, te su umetnice, kritičarke i teoretičarke činile usamljenu pojavu. Danas se sve više žena opredeljuje za umetničke struke, a samim tim i likovnu umetnost, što pokazuju rezultati različitih istraživanja sprovedenih u Srbiji.

Naziv izložbe oslanja se na pesmu "Diving into the Wreck" (1973) američke feministkinje i anti-ratne aktivistkinje Adrien Rič (Adrienne Rich). Pesma govori o slobodama i pravima žena kroz uvođenje motiva simboličnog ronioca u istraživanju podvodnog sveta koji retko ko može da vidi, aludirajući i na samosvesni pogled žene upućen ka sistemu moći, kao i slobodi i hrabrosti da se krene u istraživanje nepristupačnih, nekonvencionalnih i netradicionalnih svetova.

Veće prisustvo žena u javnom, umetničkom prostoru dovodi do novina u umetničkoj sceni, do dekonstrukcije postojećih sistema i uvođenja novih rešenja. Promene su najvidljivije u prisustvu novih tema i motiva u umetničkim delima, u kritici tradicionalne reprezentacije žene u medijima i umetnosti, a najviše u novom položaju žene u umetnosti koja više nije nemi objekat, već akterka umetničkog dela, inicijatorka promena i novina.

Savremenu umetničku praksu možemo posmatrati kao kontekstualnu, relacionu i plinovitu, razvijenu pod uticajem društveno-političkog, ekonomskog i kulturološkog narativa, te kroz uspostavljanje kontakata i relacija sa naukom, tehnologijom i društvom. Postavlja se pitanje kakva je društvena stvarnost koja utiče na nastanak i realizaciju umetničkog rada umetnica kod nas, koji su aktuelni problemi, pitanja i mediji kojima se one bave, koliko je prisutan "ženski izraz" u umetnosti, feministička umetnost i uticaji drugačijeg socijalnog konteksta, koliko na umetnice profesionalno utiču rodne uloge i odnosi, te aktuelni društveni stereotipi, koje su njihove pozicije i mogućnosti u postojećem sistemu moći?

U oblasti (novo)medijske umetničke prakse u Vojvodini uloga umetnica je značajna, naročito u domenu video i digitalne umetnosti, te medijske edukacije, ali se postavlja pitanje njihove vidljivosti i valorizacije u stručnoj i široj javnosti. U okviru istraživanja o konstrukciji profesionalnog identiteta umetnica u oblasti novih medija u doktorskoj tezi Sanje Kojić Mladenov „Diskursi o rodu u umetnosti: konstrukcija profesionalnog identiteta umetnica u oblasti novih medija u Vojvodini krajem 20. i početkom 21. veka“, analiziran je edukativni i stvaralački rad 12 umetnica: Bogdanka Poznanović, Marica Radojčić, Breda Beban, Vesna Gerić, Jelena Jureša, Bojana S. Knežević, Andreja Kulunčić, Lidija Srebotnjak-Prišić, Nataša Teofilović, Isidora Todorović, Vesna Tokin i Lea Vidaković.

Rezultati istraživanja pokazali su da je umetnicama profesionalni identitet jedan od najistaknutijih, ostalim pristupaju kroz prizmu mogućih promenljivih kategorija zavisnim u najvećoj meri od specifičnih društveno- političkih okolnosti i migracije. Pridaju važnost prenošenju znanja i formiranju novih kadrova, te uvođenju ženskog identiteta u umetnost. Bave se sopstvenim telom i identitetom, seksualnošću, rodnim ulogama, ženskim aktivizmom, ženskom istorijom i arhivima. Kroz nove medije su se uglavnom razvijale samostalno, savladavajući sve aspekte upotrebe novih tehnologija, uz mnoge probleme u nabavci i korišćenju adekvatne opreme. Nedostaje im finansijska sigurnost u profesiji, finansijski izvori za produkciju radova, ukazuju na slabo rešeno pitanje statusa slobodnih umetnica, odustvo kontinuiranog otkupa, ukazuju na rodnu neravnopravnu kulturnu politiku, te da rešenje vide u udruživanju i izgradnji mreže saradnica (međugeneracijskih, umetničkih, interdisciplinarnih, lokalnih, regionalnih i internacionalnih). Izgrađivanje profesionalnog identiteta kao bogatstva različitosti najvažnije je za umetnice, ali je on uklopljen u mnogostruke ženske mreže i povezanosti jer je to jedan od načina njegovog razvoja i opstanka.

Istraživanjem su prvi put umetnice koje se bave novim medijima, krajem 20. i početkom 21. veka, a koje su na neki način u vezi sa Vojvodinom, okupljene u jednu celinu. Izneti podaci o njihovoj generacijskoj, medijskoj, umetničkoj i drugoj povezanosti predstavljaju samo početak budućih istraživanja u okviru istorije i teorije umetnosti koja uključuje i druge važne umetnice. Rezultati istraživanja čine osnovu izložbe SKOK I ZARON u MSUV, na kojoj će biti prezentovi istorijski i aktuelni medijski umetnički radovi.

U sklopu izložbe biće objavljena knjiga autorke dr Sanje Kojić Mladenov sa celokupnim istraživačkim podacima i njihovim analizama.