Galerija Risim otvorena nakon rekonstruisanja
ImageČAČAK. Umetnička galerija "Nadežda Petrović" u Čačku svečano je otvorila 2. juna 2020. rekonstruisani galerijski prostor "Risim" izložbom slika i crteža iz Spomen-zbirke Bogića Risimovića Risima (1926-1986), koja predstavlja značajan deo opusa tog umetnika, koji se bavio i filmskom scenografijom, ilustracijama, a pisao je i poeziju i tekstove o umetnosti.Image

Image

Na izložbi "Risim: Slikar na duge staze - Slike i crteži iz Spomen-zbirke Bogića Risimovića Risima" predstavljen je značajan deo opusa tog umetnika, pripadnika prvih generacija mladih slikara u Srbiji koji su početkom 50-ih godina 20. veka, u uzavreloj atmosferi opšteg društvenog, ekonomskog i kulturnog poleta, učestvovali u stvaranju nove umetničke scene, razvijajući se i sazrevajući uporedo sa pojedinim oblicima posleratnog modernizma srpskog i jugoslovenskog slikarstva.

Tokom tri i po decenije stvaralačkog rada Risim je prošao osoben i celovit razvojni put u kojem je zavičaj bio ishodište i nepresušna ikonografska potka u stvaranju čistog jezičkog prostora i put ka integralnom umetničkoom delu univerzalnog značenja, podsetila je autroka izložbe Julka Marinković, istoričarka umetnosti - muzejski savetnik u UG "Nadežda Petrović".

Sudbinska vezanost za boju započela je u ranom detinjstvu u živopisnom okruženju bojadžijske radnje njegovog oca, što je u Risimovoj svesti utkalo živu kolorističku matricu i umnogome odredilo njegovo slikarsko biće. Stvaralaštvo je počeo slikama prožetih duhom, etikom i estetikom krajputaša i nadgrobnih seoskih spomenika Dragačeva, a potom, preko slika setnih, tajanstvenih prostora stvarne i imaginarne gradske atmosfere ispunjenih simbolikom prolaznosti, otuđenosti i usamljenosti savremenog čoveka, stigao do predstave univerzalnog i metafizičkog zavičaja, do slika čistog poetskog doživljaja, kojima je definisao svoj filozofski i egzistencijalni stav, navela je autroka izložbe.

Rođen u Čačku 1926. godine, Risim je završio Akademiju likovnih umetnosti (odsek za grafiku i slikarstvo) u Beogradu, u klasi Mihaila Petrova i Đorđa Andrejevića Kuna. Bavio se i filmskom scenografijom u filmovima Puriše Đorđevića, ilustracijama koje su objavljivane u dnevnom listu Politika i u časopisima, kao i likovnom opremom knjiga. Nakon petogodišnjeg boravka i rada u Sarajevu (1950-1955), prešao je u Beograd, gde je neko vreme bio slobodan umetnik, a potom je duži niz godina radio kao profesor crtanja na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu, u kojem je i preminuo 1986. Imao je veliki broj samostalnih i grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je više važnih nagrada za kulturu i umetnost, kao i društvenih priznanja.

Spomen-zbirka Bogića Risimovića Risima formirana je 1992. godine, nekoliko godina pošto je umetnikova porodica po njegovoj smrti poklonila gradu Čačku 40 slika, nekoliko stotina crteža, skica, ilustracija, literarnu zaostavštinu i arhivsku građu, u nameri da posluži kao osnova za legat. Stručni poslovi čuvanja, zaštite i izlaganja tako definisane zbirke povereni su UG "Nadežda Petrović" koja je već posedovala 18 Risimovih slika. Za potrebe čuvanja i izlaganja zbirke, gradske vlasti su rekonstruisale staru kuću u Gospodar Jovanovoj 11, koja se danas ne koristi samo za stalnu postavku Risimovih slika, već i za druge izložbe i umetničke sadržaje, uključujući Memorijal Nadežde Petrović.

Izbor crteža na izložbi "Risim: Slikar na duge staze" sačinila je istoričarka umetnosti Katarina Stevlić.

Otvaranje rekonstruisane Galerije "Risim" i izlaganje legatske postavke Risimovih umetničkih dela bilo je planirano za mart, ali je odloženo zbog pandemije korona virusa.

Izložba će biti otvorena do kraja avgusta, nakon čega počinju pripreme za jubilarni, 30. Memorijal Nadežde Petrović.

Izvor: SEEcult