Časopis "Gradina" (Niš), broj 90/2019
ImageRubrika "Književni portret" uvedena je kao povremeno, a prepo- znatljivo obeležje našeg časopisa sada već pomalo daleke (i u sećanju ne sasvim jasne) 2005. godine: u broju 8 nove serije Gradine prvi takav portret bio je sklopljen kao kolaž raznovrsnih priloga u čast prvog dobitnika Nagrade "Stevan Sremac" - Milovana Marčetića. Taj blok tekstova, kao i mnozinu potonjih sličnog karaktera, osmislio je dugogodišnji urednik Gradine - Zoran Pešić Sigma (1960-2019), uveren da je misija književnih časopisa da budu "čuvari vremena", ne samo aktuelnog književnog trenutka, već i dubljeg kulturnog pamćenja. Naknadno je pokrenuta i rubrika "Muzej književnosti", zasnovana na istom shvatanju da je estetska, pa i kulturna dimenzija čovekovog postojanja, zapravo, svojevrstan "obračun s vremenom":Image

ImageKako sačuvati vreme od raspada, kako konzervirati prošlost, kako spasiti sećanja...? Muzeji, arhivi, biblioteke, dokumenti, prašnjave knjige, fotografije... Ili nove pesme, pozorišne predstave, filmovi, slike...? Na duge staze gubimo bitku s vremenom. Tradicija je ono malo prošlosti koje uspemo da sačuvamo od demona vremena. Na duge staze gubimo bitku s vremenom. Ali, nije li umetnost upravo bleštava nada zanesenjaka da se vreme može zaustaviti i spakovati u kristal večnog trenutka? Nije li pesma zamrznuti dah pesnika?"

Možda je baš "spomenica", tradicionalni literarni okvir kojim se čuva sećanje na značajne ličnosti i događaje, najčistiji izraz jedne takve nade. Bez ikakvih iluzija da se ova bitka dugoročno može dobiti, broj Gradine, koji je sada pred čitaocem, posvećujemo nedavno preminulom uredniku.

I ovaj "književni portret" predstavlja mozaik napisa i likovnih sadržaja različitih kakvoća i boja: pored sećanja i pesničkih posveta, tu su kritički napisi o Sigminim knjigama, ali i nova tumačenja njegovog stvaralaštva, izbor iz obj avljenih dela kao i fragmenti onoga što je ostalo u rukopisnoj zaostavštini. Suprotno intencijama, mnoštvo spomenič- kih zapisa nema moć trajanja koja nadilazi dimenzije trenutka. Međutim, dogodi se katkad i suprotno: na primer, dve pesme-spomenice, "Svetli grobovi" Jovana Jovanovića Zmaja i "Spomen na Ruvarca" Laze Kostića, ulazeu korpus nezaobilaznih, antologijskihtekstova srpskogromantizma. Romantičari nisu smatrali zazornim da se iskaže dugovanje i zahvalnost onima koji to zaslužuju.

Aktuelno uredništvo Gradine deli takvo uverenje i zahvaljuje se saradnicima, kako onima koji su svojim spontanim reagovanjem na gubitak dragog prijatelja i dragocenog kulturnog posvećenika, na neki način, inicirali ovaj književni portret, tako i onima koji su se na pomenutu inicijativu bez oklevanja odazvali. Najveću zahvalnost dugujemo članovima porodice Pešić - Maji, Jelisaveti i Anastasiji, koje su, uprkos delikat- nosti situacije, pokazale spremnost daučestvujuu realizaciji broja i da nam ustupe na uvid nešto od Sigminih neobjavljenih radova.

Ima i jedan kuriozitet u vezi sa spomenicama, takođe u doba roman- tizma. Glavni akteri suupravoJovanJovanović Zmaj iLaza Kostić: smatra se da je početni nesporazum dvojice bliskih prijatelja, koji je docnije kulminirao Kostićevom Knjšom o Zmaju, otpočeo neuspelom saradnjom na spomenici organizovanoj povodom smrti Vojislava Ilića. Naime, Jovan Jovanović Zmaj, tada u funkciji predsednika Odbora za podizanje spomeni- ka Vojislavu Iliću, odbija da objavi Kostićevu pesmu "Prerano", iako je prvobitno sam tražio od njega ma kakav prilog. Pretpostavlja se da je Zmaj smatrao da "gorka i otrovna nota" Kostićeve pesme nije bila "dolična" za tu priliku, a posebno autorov pesimistički osvrt na Vojislavljeve sa- vremenike, koji su odreda izneverili omladinske (i Vojislavljeve) ideale, pretvorivši ihu "šuplju frazu".

Zoran Pešić Sigma je svojevremeno zapisao da je "hrabrost [...] otvoreno reći šta misliš". U tom smislu, ni za spomenicu ne može biti ničega neprikladnog, pa ni za ovaj uvodnik. Da ne bi "kultura pamćenja" i "staranje o tradiciji" bile tek šuplja fraza, nakon mnogo godina i propu- štenih povoda, Gradina ustupa svoje stranice svom Uredniku, bez obzira na eventualne procene da je nešto "prerano" ili "preterano". Naročito u "herojsko doba" koje živimo, kada se podvizi pojedinaca stavljajuu prvi plan u odnosu na funkcionisanje ustanova. Možda protivrečimo sebi, možda i mi činimo isto, ali smo na strani onih diskretnih heroja, koji rade na tome da se ustanove održe i opstanu.

S nadom da nije postidno, makar to bila bleštava nada zanesenjaka.

Image
Aleksandar Kostadinović
glavni urednik

 Pregled sadržine


Reč urednika
Aleksandar Kostadinović "Diskretnim, svakodnevnim herojima…"

ImageKnjiževni portret: Zoran Pešeić Sigma (1960–2019)

Susreti Braunovih čestica

Ljubiša M. Kocić "Prijatelju koji je otišao tako tiho", Vladislava Vojnović "Različit od svih nas", Ivan Cvetanović "Sigma koga sam poznavao, ali nikada do kraja upoznao", Miljurko Vukadinović "Sigmaaa! /Rečnik Uzdaha i Uzduha/", Velibor Petković "Put u središte umornih oblaka", Dejan Dabić "Priča o Sigmi", Marko Stojanović "Odlazak alfe i omege niške kulturne scene"

Poetski kvazari

Vladimir Stanimirović "Mogući izlaz", Vlasta Mladenović "Otišli su i poslednji vozovi", Edvin Sugarev "Kad umire pesnik" (Sa bugarskog jezika preveo Velimir Kostov), Velimir Kostov "Kad umre pesnik Bela Crkva postane crna", Stana Dinić Skočajić "Uzgrednu te sagledavam", Ivan Cvetanović "Providni papir" (Pesma pročitana na komemoraciji povodom smrti Zorana Pešića Sigme), Enes Halilović "Dvosmerno", Nikola Živanović "Sigmi, latinično"

Veliki prasak: Fizizam

Stevan Bošnjak, Goran Stanković, Zoran Pešić Sigma "Fizistički manifest", Stevan Bošnjak "Tri u dva", Goran Stanković "Iz 'Fizičkog brevijara: Zoran Pešić Sigma'"

Fraktali: Iz književnog dela Z. P. Sigme

Zoran Pešić Sigma "S pažnjom kuda idemo", "Ukleta kuća na Gaži", "Kutija koja svetli iz praznine u prazninu"

Teleskop: Prikazi

Slobodan Vladušić "Marginalac ili marginalista?" (Goran Stanković, Zoran Pešić Sigma, Stevan Bošnjak, Terra marginalis), Divna Vuksanović "Toliko knjiga, čemu i ova?" (Zoran Pešić Sigma, Udobnost besmisla), Mihajlo Pantić "Niška scena" (Zoran Pešić Sigma, Voz za jednog putnika; Stana Dinić Skočajić, Vlažni cvil; Goran Stanković, Litanije), Nikola Živanović "Stanice neiskorišćenog života" (Zoran Pešić Sigma, Voz za jednog putnika), Ilija Bakić "Od svakodnevnog do mitotvornog" (Zoran Pešić Sigma, Varka), Aleksandar B. Laković "Meditativna igra rečima" (Zoran Pešić Sigma, Srodne duše), Vladimir B. Perić "Priroda proznih fizističkih refrakcija" (Zoran Pešić Sigma, Strovalija: priče o mestu sa koga propada naša poslednja nada), Milica Milenković "(Raz)vezivanje poetskih čvorova" (Zoran Pešić Sigma, Pasternakovo uže), Ilija Bakić "(Neozbiljno) mudar i (ozbiljno) duhovit" (Zoran Pešić Sigma, Ulica usamljenih automobila), Jelena S. Mladenović "Sigmin pesnički vikend" (Zoran Pešić Sigma, Biće sve u redu)

Teleskop: Nova čitanja

Snežana Božić "Razotkrivanje srodnosti", Dragana V. Todoreskov "Ni boga ni svoda", Vesna Trijić "Paradoksalna suština marginalizma", Vladimir B. Perić "Sigmini (ne)mogući prostori"

Iz izdavaštva, s ljubavlju

Hologrami: Iz njiževne zaostavštine

Zoran Pešić Sigma "Ne mogu ništa da dodirnem", "Bajka o ruži koja je rasla na dva kraja sveta", "SF priče", "Kaktusova senka: roman o strahu"

Iz porodičnog albuma

Avalon

Maja Pešić "Niti", Jelisaveta Pešić "Dnevnik slučajnih muzičkih misli u vreme nastanka sveta", Anastasija Pešić "Jesen"

Biografska beleška

Flay-Leaf

Saša Dimitrijević "Sigmanije vizavi Licinija"

Likovni prilozi: Aleksa Skočajić
Fotografije: Miroslav Marković, Dušan Mitić Car