In memoriam: Petar Ćurčić (1938-2021) - Semiolog kulture srpskog i svakog građanskog intelektualizma
ImageNOVI SAD. Jedan od najistaknutijih vojvođanskih likovnih umetnika, slikar i grafičar Petar Ćurčić preminuo je u Novom Sadu u 84. godini. "On nije samo slikar - umetnik, on je izvanredan semiolog kulture celine srpskog i svakog građanskog intelektualizma. Stvaralaštvo Petra Ćurčića je mozaičko ogledalo semiologije kulture u celini." (Ratomir Kulić)Image

Image

Rođen je u Novom Sadu 1938. gde se i školovao. Diplomirao je na Grupi za jugoslovensku književnost na Filozofskom fakultetu. Crtež, slikarstvo i grafiku učio je predano i uglavnom samostalno. Prvi put je izlagao na Oktobarskom salonu u Beogradu 1966. Bio je član ULUS-a i ULUV-a od 1967. Od 1969. kada je prvi put samostalno izlagao u Novom Sadu priredio je preko trideset izložbi u zemlji i inostranstvu i učestvovao na brojnim kolektivnim postavkama i likovnim kolonijama. Za crteže, grafiku i slikarstvo dobio je veliki broj nagrada.

Ćurčić je bio i urednik u kulturnoj redakciji Radio Novog Sada. Gotovo 30 godina pripremao je jednosatne emisije iz prošlosti Vojvodine pod naslovom "Sa starih razglednica". Posebno je sa strašću i velikim smislom obrađivao epizode iz istorije Novog Sada, a te teme su bile prisutne i na njegovim crtežima, slikama i grafikama. O likovnim i drugim događajima iz kulture pisao je za radio, dnevne listove i časopise.

Radovi Petra Ćurčića nalaze se u brojnim galerijama i muzejima. Sa suprugom, takođe slikarkom Verom Zarić poklonio je velike kolekcije radova Galeriji Matice srpske, Muzeju grada Novog Sada i Muzeju Vojvodine. Povodom formiranja Poklon –zbirke u Galeriji Matice srpske sa 174 umetnička predmeta, crteža i slika 2013. priređena je izložba i objavljena prateća publikacija, a Ćurčić je uvršten među velike dobrotvore ove muzejske institucije. Izložba je predstavila Ćurčićev tematski i tehnički raznovrstan opus, pružajući uvid u njegov dijalog sa istorijskim ličnostima i događajima, tematski često zastupljenim na slikama i grafikama, znamenitim mestima i velikim umetnicima, ali iznad svega sa samim sobom.

Jedan od autora u ovoj publikaciji istoričar umetnosti Ratomir Kulić navodi da je Ćurčić "slikar modernog sveta opterećenog istorijom i istorijskom interpretacijom. On nije samo slikar - umetnik, on je izvanredan semiolog kulture celine srpskog i svakog građanskog intelektualizma. Stvaralaštvo Petra Ćurčića je mozaičko ogledalo semiologije kulture u celini. I muzičko. Njegovo misaono bogatstvo nije veće od misaonog bogatstva njegovih savremenika. Ali sav taj izlizani sitniš svetovnih, religioznih, viteških svedočenja služi njemu upravo kao supstancija. Opisivanje ostaje posve na površini sadržaja. Izražajnost je mit, propozicija o mogućnosti izražajnosti. Njegovo slikarstvo je u podređenom položaju lepo iskićenih fraza i slika-stereotipa, zbog čega slika završava u vizuelnom blistavilu Reči, mogućnosti menjanja priloških oznaka".

Kolekciju sa 53 rada poklonio je Zavičajnoj galeriji Muzeja grada Novog Sada koja je delom predstavljena 2014. na izložbi "Sa varadinskih raportnih karata". Povod za ovaj opus bile su arhivske karte arhitektonskog i vojnog razvoja Petrovaradinske tvrđave i Bitke kod Petrovaradina 1716. koje su ostavile snažan utisak na umetnika i inspirisale ga da ih likovno interpretira i godinama stvara čitave serije ulja na platnu, kojima je prethodio veliki broj crteža posvećenih ovom istorijskom događaju.

Ćurčićeva slika "Eugen Savojski i Bitka kod Petrovaradina” deo je izložbe "Evropski fenomeni iz kolekcije Galerije Matice srpske” koja je krajem prošlog meseca otvorena u Temišvaru. Zanimljivo je da na zgradi Nacionalnog umetničkog muzeja, gde se održava ova izložba, stoji natpis koji ukazuje da je to zdanje upravo nastalo kada je čuveni vojskovođa Eugen Savojski nakon Bitke kod Petrovaradina stigao u Temišvar.

U svom autopoetičkom tekstu u publikaciji GMS Ćurčić je naveo "U tom velikom zapletu zvanom moderna umetnost, u tom postvarenom, pragmatičnom lavirintu, ja sam samo lovac koji lovi sopstvene fantome. Oni nekad postanu slike i crteži”.

Izvor: Dnevnik