Igor Antić - Ako ne postoji tržište, postoje li tržišna pravila igre?
ImageBEOGRAD. Prodajna galerija "Beograd" predstavlja od 4. do 22. novembra 2021. izložbu Igora Antića (1962, Novi Sad) pod nazivom "Pozicioniranje 2". Diplomirao je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Od 1992. realizuje dela "in situ" koja ispituju prostor i socio-politički kontekst mesta. Kroz takav rad umetnik upućuje kritički pogled na društvenu aktuelnost.Image

Image

Blizak krugu postminimalista i zagovornik jedne posebne kulture interdisciplinarnog mišljenja i pristupa umetnosti koja se od početka 90-tih negovala u okviru Instituta visokih studija likovnih umetnosti u Parizu (Institut des Hautes Etudes des Arts Plastiques/IHEAP), krugu njenih najbližih saradnika okupljenih oko Pontusa Hultena, Serža Fošroa i Danijela Birena - od inicijalnog nauka klasičnog slikarstva, Igor Antić razvija prošireni lingvistički model umetnosti i vremenom profiliše jedinstvene prototipove svojih in situ instalacija. Ove instalacije u prostoru, moguće je razumeti kao situacionističko "oneobičavanje" (diverzija?) konvencionalnih linija prolaza, ustaljene tradicije mišljenja ili mesta komunikacijske razmene javnog prostora. Različitim postupcima uvek se iznova  demaskira prag institucionalnih i diskurzivnih moći kulture i njenog jezika koji zaklanjaju prostore individualnog govora i njegovih plodonosnih razmena.

Izložba pod nazivom "Pozicioniranje 2" u Prodajnoj galeriji "Beograd", nastavak je projekta koji otpočinje intervencijom u Galeriji "Rajka Mamuzića" u Novom Sadu 2019. godine, a tiče se pozicioniranje autora u odnosu na istorijsko-umetničke tokove, tržište, kao i prakse kolekcioniranja kod nas. Prototipi ove instalacije su veštački konstruisana stabla čiji su gradivni elementi, dimenzije i "lingvistički sastavi" poruka ispisanih na listovima razgranatog drveta - generisali pitanja koja upućuju na konkretne probleme prakse i protokola u umetnosti, na njene opipljive procese, antagonizme i niz međusobno povezanih akcija.

Tako se autor prema estetici i filozofiji umetnosti postavlja jednako analitički kao i prema njenim istorijskim ili faktičkim dometima; njegovo se istraživanje bavi egzistencijom umetnika, muzeja i galerija, jednovremeno sa životom nestajućeg artefakta i umetnošću ideje. U njegovim se razradama o umetničkom objektu debatuje kao o "subjektu" koji elokventno komunicira sa svojim prostornim okruženjem; pregovara o modusima recepcije umetničkog dela i njegovoj čulnosti; postavljaju pitanje kolekcionarske intime i njenih kontroverza; o "tržištu umetnosti" govori iz perspektive nedostajućih društvenih vizija i "umetnosti tržišta u krizi"...

Jelena Krivokapić, istoričar umetnosti
(iz predgovora kataloga)

Nakon studija na novosadskoj Akademiji umetnosti, Igor Antić je pohađao Ecole Nationale Supérieure des Beaux-Arts i Institut des Hautes Etudes en Arts Plastiques u Parizu. 1995. godine osnovao je "Centar susreta Pokret" u Novom Sadu. Dobitnik je stipendije Fondacije Pollock-Кrasner, Njujork za 2000. godinu. Bio je selektor 11. bijenala vizuelnih umetnosti "Vrednosti" u Pančevu i izložbe "Vrednosti" u ADDC-u, u Perigeu 2005. godine. 2004. dobio je nagradu izložbe "Igrališta i igračke" u Okeanografskom Muzeju u Monaku. 2014. godine dobio je nagradu "Izbor godine" redakcije Art magazina (artmagazin.info) za najbolju izložbu, a 2018. Nagradu Sava Šumanović za savremenu umetnost u Novom Sadu.