Jadranka Protić - Ephemera / Monochromes
ImageBEOGRAD. Prodajna galerija "Beograd" predstavlja od 30. juna do 18. jula 2022. slike Jadranke Protić (1948, Pula). Školovala se na umetničkim školama - KVHS / Beč i na Visokoj školi primenjene umetnosti u Beču. Najnoviji ciklus radova zasniva se na razradi uodnošavanja asocijativnih kompozicija koje funkcionišu kao delovi hipotetičke celine u repetitativnim nizovima na zidovima galerije.Image

Image

Gestualni zapleti na slikarskoj / crtačkoj plohi kreću se od geometrizovanih spletova linija, tekstualnih zapisa sve do parafraza geomorfoloških pojava u svojoj još uvek prepoznatljivoj materijanosti. Ritmovani u različitim formacijama, ovi radovi narušavaju dvodimenzionalnost zida kao zatečene podloge i tvore specifične ambijentalne celine meditativnog dejstva.

Tokom životne potrage za pripadanjem, identitetom - umetničkim, profesionalnim, geografskim, feminim, transnacionalnim, Jadranka Protić, značajna austrijska umetnica, virtuoz tehnika na papiru, svojim unutarnjim bićem je razvila senzibilnost, empatičnost prema tematici egzodusa i egzila. Izložba Ephemera je portet efemernosti života u kome ništa nije trajno i izvesno, naši tragovi nestaju u maglama, u globalnim pokretima ljudi u tranziciji, u potrazi za domom.

Niz ciklusa ("Ruže", "Vrtovi i trave", "Кorenje" "Granje", "Stenje"), prožeti su lutalaštvom, sećanjem na odlaske, rastanke, napore asimilacije, upornost nostalgije, zbirnu sudbinu "raseljenih lica". Jadrankine ruže (simbolično, najraskošniji cvet), su zatvorene, sputane, pod kukuljicama, one moraju da pokriju svoju lepotu, pravi izgled, miris i boju. Jadrankine ptice ("Veil of Day and Night") ne bave se uzletom, nebeskim visinama, one su statične, nepokretne, (nežive?) to su obrisi ptica u kojima se razaznaje unutrašnja morfologija, skelet. One su senke životinja, čuvari drugog sveta, vremena, kapija, duša... transparentne kao i okolni prostor tog međusveta naznačenog linijama arabeske, prožetog nekom polu/živom tvari, tananom poput čipke, vela (dana i noći).

Ana Popović Bodroža, istoričar umetnosti
(iz predgovora kataloga)