Branka Jovanović - Odrazi jerusalimskog zida
ImageNIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti Niš, u prostoru Salon 77, predstavlja od 16. do 29. avgusta 2022. dela Branke Jovanović iz ciklusa "Odrazi jerusalimskog zida". Iziložbu čine slike na platnu i radovi na papiru iz poslednje dve godine njenog stvaralačkog rada. Branka  Jovanović (1975, Niš) je diplomirala na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, u klasi Gordane Kaljalović Odanović.Image

Image

Branka Jovanović je svojim ranim opusom kvalifikovana kao predstavnica aktuelnog umetničkog mišljenja u proširenom medijskom polju. Tokom ovog, desetak godina dugog perioda najzapaženiji segment predstavljale su intervencije i instalacije u javnim i izlagačkim prostorima, dok će tek znatno kasnije slika i bojeni crtež postati primarni mediji u njenom radu.

Aktuelna izložba slika u Salonu 77 u niškoj tvrđavi odražava nešto dugačije mehanizme tumačenja stvarnosti, a senzibilno pristupanje nasleđu sada zadobija propovedni ton. Ranija naglašena ambijentalizacija za odgovor sada ima varijacije jednog istog motiva. Pravougaona polja, intenzivnih toplih tonova na prusko plavoj osnovi, teku sa formata na format, intonirajući prizor neobičnom vrstom procesualnsti. Nasuprot tradicionalnoj minucioznosti, umetnica nanosi boje slikarskom špahtlom, čime ostvaruje analogiju sa gradnjom zidina.

Pozivajuči se na Otkrovenje Jovanovo koje je deo Novog zaveta, umetnica aktuelizuje temu Apokalipse i gradnje Novog Jerusalima, po modelu kocke. Ako njene slike predstavljaju pokušaj transpozicije gradnje jerusalimskog zida, onda njeni radovi na papiru objašnjavaju proces njegove razdradnje. Naime, oni nastaju postupkom otiskivanja slikanih nanosa, "što umnogome asocira na 'Ubrus Sv. Veronike' ili 'Plaštanicu' Hristovog lika", kako zapaža Dolores Stanojević u tekstu koji prati ovu izložbu.


Neformalna umetnost Branke Jovanović, prepoznatljiva po ekspresivnim kompozicijama nastalim potpuno spontanim, slobodnim i energičnim nanosima pastela ili uljanih boja na slikarsko platno, kao odrazima procesa kreativnog rada u izražavanju podsvesnih, psihičkih i egzistencijalnih osećaja koji se mogu različito tumačiti, u skladu sa senzibilitetom posmatrača, u najnovijoj "plavoj fazi" ciklusa „Odrazi Jerusalimskog zida” prelazi u potpuno svestan, angažovani čin, naglašene duhovnosti i religioznosti sa jasno određenom idejom i temom. Ili, kako je to slikarka i vajarka, osim vizuelno, iskazala i rečima: "Ovo je moj pokušaj da naslikam Jerusalimski zid u različitim varijacijama u stanju raspadanja i propadanja, jer po mom mišljenju mi već živimo u vremenu apokalipse čovečanstva, samo što toga nismo svesni. Ovom izložbom želim da probudim posmatrača i da ga podstaknem da bude svestan vremena u kome živimo u XXI veku. Sada je možda nastupio momenat, u istoriji čovečanstva kraja ljudske ere i postojanja".

Na platna velikih dimenzija, koja nisu slučajno veličine prosečne ljudske visine, kako bi i na taj način doprinela utisku da se zaista nalazimo ispred zida, Branka Jovanović u debelom gustom sloju špahtlom nanosi dominantnu plavu koja je za nju boja slobode i beskonačnog, stvarajući na taj način bojene kocke sa akcentima crvene, narandžaste, žute i bele da bi nakon svega, preko cele dužine i širine platna utisnula hartiju i tek tada taktilno pristupila oslikavanju isključivo pritiskom prstiju i dlanova i to isto ponovila i do osam puta dobijajući na taj način odraze ili varijacije istog dela što umnogome asocira na "Ubrus Sv. Veronike" ili "Plaštanicu" Hristovog lika koji je spokojan uprkos krvi koja se sliva od trnovog venca, krvavih podliva od bičevanja i otvorenih ubodnih rana od eksera po rukama i nogama, čije je telo skinuto sa krsta nakon Raspeća, a koja je za njim ostala posle Vaskrsenja.

Iz dubine obojenih kocki izranjaju srušeni i napušteni hramovi, porozni zidovi, tek po koji segment freskopisa, obrisi apstraktnih scena apokaliptičnih katastrofa povezanih sa krajem sveta, a sam odabir kocke kao simbol četvrtine, mudrosti, istine i moralnog savršenstva u mističnom smislu ili četiri faza ljudskog postojanja, četiri godišnja doba, strane sveta, sjedinjenja vatre, vode, zemlje i vazduha, u tesnoj je vezi sa hrišćanstvom budući da će po modelu kocke biti izgrađen Sveti grad "Novi Jerusalim" koji je opisan u Otkrovenju.

Dolores Stanojević

Image