Reka Husar, Leo Kirinčić i Danijel Babić - Umetničke zastave na tromeđi
ImageAPATIN. Galerija "Meander" predstavlja od 26. avgusta do 8. septembra 2022. izložbu "Umetničke zastave na tromeđi" koja se održava u okviru projekta Dunavski dijalozi 2022. Na ovoj izložbi predstavljaju se troje umetnika: Reka Husar (Mađarska), Leo Kirinčić (Hrvatska) i Danijel Babić (Srbija), koji svojim zastavama objavljuju vlastita sadržinska, koncepcijska i likovno-vizuelna stanovišta.Image

Image
Danijel Babić

U godini kada se održavaju brojni programi u sklopu Evropske prestonice kulture, u Novom Sadu je ustanovljen Trg jarbola na kojem se održavaju izložbe zastava. Takve izložbe su priređivane, i pre postavljanja jarbola, u centralnim ulicama u jezgru grada (Zmaj Jovina, Dunavska, Miletićeva, Laze Telečkog, Njegoševa). Na tim postavkama internacionalnog karaktera izlagali su umetnici sa svih kontinenata, među kojima je bilo i uglednika koji su obeležili umetnost s kraja proteklog i početkom ovog veka.

Galerija Bel art, koja realizuje program izložbi Trga jarbola danas poseduje fond umetničkih zastava. Iz te kolekcije, za ovu apatinsku izložbu izdvojene su zastave umetnika iz zemalja koje, u neposrednoj blizini Apatina, formiraju tromeđu koja se, ovom izložbom, afirmiše kao prostor saradnje i dobrosusedstva.

U savremenoj umetnosti zastava je prisutna kao zasebni umetnički objekat. U novijoj umetnosti postoji puno primera "primene" zastava - brojni veliki svetski umetnici poput Kristoa, Danijela Burena, Marine Abramović, Ilje Kabakova ili Džaspera Džonsa su svojim zastavama iskazivali specifične umetničke koncepte i stavove, objavljivali svoje umetničko-ideološke manipulacije, označavali i definisali prostor, uticali na artifikaciju duha mesta i tako objavljivali svoje estetske, filozofske i etičke zaključke o svetu u kome žive i deluju.

Na srpskoj umetničkoj sceni bavljenje zastavama je najčešće proisteklo iz nastojanja da se prozre i karakteriše duh vremena uspostavljen nakon raspada Jugoslavije: Mrđan Bajić "arhivira" zastavu SFRJ u svoj virtualni Jugo muzej; Raša Todosijević i Balint Sombati (Szombathy Balint) u instalacijama i performansima upotrebljavaju zvanične državne zastave formirajući jasno označen ambijent u kojem realizuju svoje umetničke akcije; članovi Grupe Led art izlažu jugoslovensku zastavu zamrznutu u grumenu leda; Ivan Grubanov u insatalaciji sa zastavama Ujedinjene mrtve nacije otvara problematiku značenja i statusa nacije u savremenosti; Goran Despotovski shvata zastavu kao mogućnost manifestacionog ukazivanja na problem alijenacije i usamljenosti čoveka u savremenom društvu...

Na ovoj izložbi predstavljaju se troje umetnika: Reka Husar iz Vesprema, Leo Kirinčić iz Rijeke i Danijel Babić iz Novog Sada, koji svojim zastavama objavljuju vlastita sadržinska, koncepcijska i likovno-vizuelna stanovišta.

Kirinčić se bavi apstrakcijskom predstavom u kojoj je sve svedeno na belo-sivo-crnim odnosima. Ta tonska skala predstavlja umetnikov stav prema aktuelnom svetu u kojem se dešava "raspršavanje smisla" (Derida) i u kojem je teško jasno definisati bezbojnu stvarnost u kojoj živimo; Reka Husar se poigravanajrazličitijim znakovima. Bez obzira što se radi o tihim značenjima u ovim zastavama ti simboli dobijaju centralno mesto jer objavljuju duh i karakter jedne izrazito personalizovane umetnosti. Konačno, umetnost Danijela Babića poseduje pop-artističku motivsku strukturu koja, u svojoj pojednostavljenoj ikonografiji čuvamnoštvo metaforičkih, poetskih, političkih, pa čak i određenih filozofskih značenja.

Svaki od ovih umetnika ovim zastavama čvrsto brani vlastiti stav koji proističe iz mode (Reka Huszar), dizajna (Leo Kirinčić) i slikarstva(Danijel Babić), čuva vlastiti identitet i zasebnost. U tom smislu zastava je idealan medij jer simboliše suštinski karakter onoga ko zastavu nosi, koga zastava predstavlja, koga zaštićuje.

Sava Stepanov

Image