Aleksandar Mladenović Leka - (Ne)oslikani heroji i heroine u Pančevu
ImagePANČEVO. Galerija savremene umetnosti Pančeva predstavlja, od 2. do 16. septembra 2022, slike Aleksandra Mladenovića Leke (1967, Beograd) pod nazivom "(Ne)oslikani heroji i heroine". Diplomirao je u klasi prof. Emira Dragulja na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu (FLU). Magistrirao je u klasi istog profesora. Odbranio je doktorski umetnički projekat, mentor prof. Žarko Smiljanić, na FLU. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja.Image

Image

Najnovija serija slikarsko-grafičkih radova Leke Mladenovića nosi naziv (Ne)oslikani heroji i heroine i zvuči, s namerom, anahrono i kao tema ali i rezultat u mediju u kom je nastala. Portreti o kojima je reč vraćaju nas u, naizgled, zaboravljeno vreme davno izgubljene bitke, kratke i snažne, u prvom redu muzičke pank pobune i u istoriju rock and rolla.

Sredina sedme decenije prošlog veka bila je u Zapadnoj Evropi, tačnije Engleskoj, doba velike društvene krize, koja je prethodila dolasku na vlast Margaret Tačer (Margaret Thatcher), koja je uvela reforme u monetarnoj sferi i time liberalni kapitalizam u novu fazu narednih decenija. Tadašnja Jugoslavija živela je svoj međublokovski život, sve više se otvarajući ka Zapadu. U kulturološkom smislu, umetnost najotvorenije reaguje na pojave koje se događaju u društvu i vrlo aktivno prati zapadnu scenu.

Za Aleksandra Leku Mladenovića, to je period adolescentskog razvoja, a poruke i pouke ovog razdoblja ostaće trajna preokupacija svih njegovih istraživanja u grafici (koju završava na FLU, a na kojoj je sada u zvanju redovnog profesora) i ostalim likovnim medijima, koje koristi, zavisno od potrebe.

Raspon od nekoliko decenija ima zanimljivu liniju estetskih transformacija njegovih likovnih odgovora na tu važnu društvenu i muzičku pojavu. Lični kontakti s neposrednim učesnicima pank pokreta su, takođe, veoma važni u artikulaciji i sublimiranju likovne poruke, koja ima potpuno drugačiji vremenski tok i uticaj od onoga koji, svojom neposrednošću, čini muzika. Ono što Mladenović ističe kao svoju osnovnu nameru jeste istraživanje kroz umetnost, a ne istraživanje u umetnosti. Tako nastaje fluid interakcije, transcedencija pouke jednog jezičkog koda koji prelazi u estetiku drugog, a da nije narušio ideju i ušao u kontradiktornost iste, svojom pojavnošću. Fanzin, plakat, sito štampa su grafičke likovne tehnike brzog i direktnijeg obraćanja i logičan su vid primarne artikulacije društvenog ili političkog stava. Omoti ploča su, takođe, mesto susreta ove dve umetnosti.

Sva ova podsećanja su kratki uvod u likovni rad Aleksandra Leke Mladenovića koji se referentno, u teoretskom i formalnom smislu, vraća tom vremenu, podsećajući nas na njegovu važnost. Ispostavlja se, posmatrano iz sadašnjeg trenutka, da je to poslednji pokret pobune i nepristajanja, onakav kakva je bila DADA u likovnom mediju dvadesetih godina XX veka. Pank pokret je došao s margine društva, distopijski u svakom svom aktu, vrlo direktan u artikulaciji i, nažalost, autodestruktivan za svoje aktere i nosioce u velikom broju, kao poslednji čin života svojih uverenja. Ta činjenica je, svakako, uticala na odluku Leke Mladenovića da portret bude likovna muzika ljudi koji su svoju (muziku) živeli. S preciznim uvidom i praćenjem tragova i pojava koje je ostavilo delovanje autora ovog razdoblja, Mladenović im, kroz svoj umetnički rukopis, daje ikonično mesto, poštujući estetiku (tj. odsustvo iste) da bi istakao važnost doslednosti i ličnih uverenja za kreaciju u svakom smislu.

Fotografija je najčešći predložak za portretisanje njegovih junaka i to ona koja ih karakterno izražava i otkriva. Oslikani heroji i heroine su akril- slike velikog i srednjeg formata, kombinovane sa sito štampom, po znamenitim fotografijama, ali kompoziciono i koloritno-likovno mi posmatramo longplay ploče, uvećane naslovne strane vinila koji su čuvali od oštećenja zvuk, svoju poruku. Platna o kojima je reč su i ponuda da se ožive sećanja u imaginarnom prostoru ličnih doživljaja generacije koja je sada u zrelom životnom dobu. Dirljiva pouka ovih slika je i podsećanje na empatiju, kroz umetnost, na njen nedostatak, na empatiju prema životu ljudi koji su izbrisali granicu između ova dva pojma. U sadašnjoj surovoj zahtevnosti iznuđene brzine i samoljubivosti, ustoličene digitalne superiornosti, ova poruka se čini neophodnom.

Za umetnika-istraživača Aleksandra Leku Mladenovića, ovo je etapa pokazivanja zahvalnosti i poštovanja, nauk i podsećanje na upozoravajuće, suštinski duboko humane poruke koje je ostavilo ovo vreme. Njegovo pismo je vrlo lično i u jeziku izražavanja likovnosti vremena s kojim vodi permanentni dijalog. Otpor prema zaboravu i istovremena oaza bezvremene komunikacije u umetnosti.

Dragica Vuković

Image