Emil Sfera - Slike Hilandara i promocija monografije u Arhivu Vojvodine
ImageNOVI SAD. Arhiv Vojvodine predstavlja od 3. do 10. oktobra 2022. slike Emila Sfere (1969, Pančevo). Slikarstvo je diplomirao na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu u klasi profesora Marije Dragojlović i Slavoljuba Čvorovića. Dobitnik je dve nagrade Oktobarskog salona u Pančevu. Istovremeno će biti predstavljena monografija umetnika.Image

Image

Hilandaru se obraćati na bilo koji način, počev od molitvenog, preko podsećanja o njegovom značaju, vrlinama svih svetinja i lepota - dobrota koje u svojim nedrima skrbno čuva, predstavlja čin dobrostivi, dušepolezni i svake pažnje vredan... Na stazn dužoj od osam vekova nesaznatljivo je koliki broj ljudi mu se obratio, posetio ga ili oposlilo nešto u vezi sa njim. Mnogi su se njemu zahvaljujući i proslavili, upisali u Knjigu vremena, zauvek sačuvali ime svoje u Otačastvu, bilo kao monasi - podvižnici, darodavci ili kao majstori - umetnici.

I ko god mu se obratio, na bilo koji iačin - primio je veću platu od uloženog truda, jer Gospod sam a i Hilandar kao njegovo zemaljsko zastupništvo uvek na darove uzvraća još većim uzdarjima. Dovoljno je setiti se da su čak petnaestorica hilandarskoh monaha nagrađeni najvećom nagradom koja čoveka može zadesiti - vencem svetiteljstva. Da su imena mnogih igumana i monaha ali i laika, gospodara i vlastele, pa i poneko od umetnika zauvek etablirani u istoriji naroda ali i vascelog Pravoslavlja, Hrišćanstva, Civilizacije ukupne.

Mnoga su imena i izgubljena, ali čuvaju se ona u nama nedostupnoj Knjizi večnosti i tamo svi oni, vredni i dobrostivi - primaju najveću platu, ogledaju se u Svetlosti, onoj Tavorskoj, koju isijava Tvorac sam. Setimo se samo nekih dela njegovih, recimo ikone Hrista Pantokratora, Bogorodice Odigitrije, Bogorodice mozaične, Hilandarskog čina, pa mnoštva još božanstvenih ikona, sasuda, svetinja i mnogo čega još što čuvaju riznice Hilandara, pa možemo li zamisliti da su imena njihovih tvoraca ikako izgubljena. Lepota ne umire, i naravno da će spasiti svet, i svakako je ona kategorija, združena sa Dobrotom - božanska kategorija, neprolazna, nepropadljiva, večna i životvorna, jer oplemenjuje i nagoni na dalji rast svega čega se dotakne.

Hilandar se naravno može observirati i izdaleka, pomoćnim sredstvima, poput načina kako je slikar i gospodin Emil Sfera to učinio. Uz pomoć izvanrednih svetlosnih zapisa vrlog srpskog fotografa Rajka R. Karišića - upriličio je dela, kojima se svako može ponositi. Nisu to samo prepisi, podržavanja koje je Rajko zabeležio, gospodin Sfera je uneo emociju i slobodno možemo reći - molitveno se obratio ovim kadrovima, ikoničknm zapisima i propustio ih kroz filtere očiju svojih i srca svoga. I, dobijen je izvrsni rezultat, ni malo nalik drugim delima koji su mnogi slikari istočili u maticu Hilandara.

Njegovi zapisi su ponajčešće lirski, vazdušasti i lepršavi, ali ima i takvih od stamene građe sa kojih gledalac može mnogo znanja i emocije da primi. Krajnje jednostavnim sredstvima, olovkom, pastelom, akvarelom i međusobnim kombinacijama postignuto je delo na koje umetnik može biti apsolutno ponosan.

Posebno nas je dirnula slika koja kao da zatvara ovaj krug i hrli ka novom prodoru i odnosu prema Svetinji. To je predstava manastirskih zidina, gledano sa severne strane, iz manastirske bašte. Stameno, autoritativno i snažno grme ove monumentalne zidine, a iznad njih, znak slave i zaštite - blista Venac Slave postavljen tu sa nebeskih visina, i kao znak ali i plata svima koji su ovu kuću štitili i sačuvali kroz dugih osam vekova. Čini nam se da je ovo predukus, predznak onoga što će u budućnosti slikar Emil Sfera istakati na monumentalnim platnima.

Ustvari, jedva čekamo rezultat koji će umetnik ponuditi posle novih susreta sa Hilandarom.

Dušan Milovanović, istoričar umetnosti

Image