Zoran Naskovski - Javne tajne u Muzeju savremene umetnosti Beograd
ImageBEOGRAD. Muzej savremene umetnosti Beograd predstavlja od 19. oktobra 2023. do 26. februara 2024. retrospektivnu izložbu "Javne tajne" Zorana Naskovskog (1960, Izbište). Magistarske studije završio je na Fakultetu likovnih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu. Kustoskinje izložbe su Gordana Nikolić, viša kustoskinja MSUV i Una Popović, viša kustoskinja MSUB.ImageImage

Image

Retrospektivna izložba "Javne tajne", u organizaciji Muzeja savremene umetnosti u Beogradu i Muzeja savremene umetnosti Vojvodine u Novom Sadu, predstavlja višedecenijski umetnički opus Zorana Naskovskog. Naskovski je jedan od najznačajnijih predstavnika nezavisne umetničke scene devedesetih godina prošlog veka i jedan od najistaknutijih umetnika iz Srbije, aktivan više od tri decenije u kontinuitetu u polju savremene umetnosti.

Nakon niza uticajnih radova kao što su "Smrt u Dalasu", "L’Origine du monde", "War Frames" i drugih, koji su privukli internacionalnu pažnju, kao i stručnih analiza njegovog rada, ova izložba je prvi retrospektivni prikaz umetničkih radova i angažmana Naskovskog u kontekstu aktuelnih društvenih tema, institucionalne kritike i aktivizma, specifičnih umetničkih istraživanja i metodologija kao i inovacija u oblastima videa, instalacije, performansa i medijskih umetničkih praksi. Radovima zasnovanim na medijskoj transformativnosti, Naskovski preispituje kontroverzne društvene procese koji impliciraju političko i ekonomsko nasilje, medijsku manipulaciju slika i informacija kao i poništavanje kritičkog potencijala i etičkih funkcija javnih institucija.

Polazeći od značaja radikalne apstrakcije u kulturi otpora (Beli oblak), od početka devedesetih godina umetničku praksu Zorana Naskovskog obeležava angažovan odnos prema aktuelnim društvenim pitanjima, kao i prema samom mediju i jeziku umetnosti. Tada nastaju kompleksne ambijentalne i audio-video instalacije "Glas ruke", "No Knocking", kao i prvi delegirani perfomans na umetničkoj sceni Srbije, "Apolo 9", u kom je učestvovala narodna pevačica Mašinka Lukić.

Internet projekat "War Frames", koji televizijski program za vreme NATO bombardovanja koristi kao redimejd i izmešta ga u polje Interneta, predstavljen je na centralnoj izložbi 52. Bijenala u Veneciji. Seminalni rad, video instalacija "Smrt u Dalasu", izlagan na brojnim međunarodnim izložbama, primer je radikalne montaže koju karakterišu kompleksni i diskodirani odnosi jezičkih i audiovizuelnih elemenata, kao i snažna jukstapozicija slike i zvuka.

Višegodišnji projekat "Mandala i krst" predstavlja otvorenu platformu za preispitivanje politika slika u prostoru između vidljivog i nevidljivog putem analize novouspostavljenih odnosa i relacija u svetu kroz prizmu stvaranja novih linija razgraničenja između evropskog i neevropskog poretka i konteksta. Instalacija "Crisis / Ornet Kolmen" u Beogradu, nagrađena Politikinom nagradom, tretira pitanje rasizma i nove krize konzervativizma i zasnovana je na istraživačkom radu s dokumentima, artefaktima, projekcijama, video zapisima i sirovom materijalu.

Medijsku ontologiju njegove umetničke prakse istorijski povezujemo s eksperimentalnošću avangarde i konceptualne umetnosti u medijskom rasponu od slikarstva, videa, filma, instalacije, performansa, fotografije, zvuka do digitalnih umetničkih praksi i veštačke inteligencije (projekat Pitanje).

Dobitnik je više značajnih nagrada, među kojima su nagrade: Memorijala Nadežda Petrović u Čačku (1996), godišnje izložbe Centra za savremenu umetnost Beograd (1997), 44. Oktobarskog salona (2003), 47. Oktobarskog salona (2006) kao i Politikine nagrade za najbolju izložbu u 2020. godini.

Pokrovitelji izložbe su Ministarstvo kulture Republike Srbije, Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama Vojvodine.