Danilo Vuksanović - Sizifov krug / Stubovi Svetlosti
ImageBEOGRAD. Galerija "Atrijum" Biblioteke grada Beograda predstavlja od 12. decembra 2023. do 3. januara 2024. slike Danila Vuksanovića (1973, Sombor). Diplomirao je na Akademiji likovnih umetnosti u Novom Sadu, smer grafika. Magistrirao je i doktorirao na istoj Akademiji. U svom radu koristi kulturno nasleđe kao rezervoar ideja za nastanak novog umetničkog dela u tehnici crteža, slike, kolaža, animacije, objekta i prostornih instalacija. Piše likovnu kritiku.Image

Image

Na nebeskom svodu upisani su bezbrojni odnosi sadržani u mitovima, legendarnim slikama starog sveta. Utemeljeni su u sazvežđima zamršenih odnosa, u sukobima i večitim stremljenjima ka uzvišenom u čoveku. Nije čovek osmislio legende, one su njega vremenom obeležile. I danas ljudi, nesvesno, jednim delom žive po linearno metafizičkim smerovima alegorijske zapitanosti. Kada se Edip obreo pred Sfingom, u prikrajku robusne stene na tragu staze koja vodi u Tebu nije mogao ni da pretpostavi šta će ga upitati. Slušao je o njenoj surovosti prema neznalicama, nesvestan proročanstva koje ga je usvojilo. Nabreklih stopala koje je vukao iz detinjstva, žilavih mišica i domišljat, ipak, uspeo je da reši zagonetku trostepenog veka.

U toj prenešenoj predstavi čovekovog života sve se označavalo promenom kičmenog stuba, od najranijeg detinjstva do uspravnih godina u sigurnim koracima, do ponovnog savijanja u poznom dobu. Oduvek sam priču o Sfinginoj zagonetki zamišljao posve drukčije. U glavi su mi se prevrtale peščane zavese i otkinut nos božanskog lica, u zaturenim tragovima drevne piste nepoznatih graditelja. Prvo su, kažu, isklesali stubove da podupru nebesa i odmah potom ispisali kodove za tumačenja sledbenicima. Kapiteli Stubova Svetlosti postali su opcrtane krošnje temelja ljudske duhovnosti. Nad njima se, u okularu planetarnog pejzaža, ulivaju smerovi najpreciznijeg kompasa a sve četiri strane sveta postaju jedina istina. Ono što prati celokupni tok čovekovog hoda zapravo je nepromenljiva ideja, univerzalna vertikala, savez između neba i zemlje. Često je to i osuda slična onoj sa kojom se susreo lukavi Sizif.

Personifikacija uzaludnosti, ipak, može biti i metafora napretka, jer, važno je da se krug okreće kroz vreme koje prolazi u stalnom radu čiji će smisao, složićete se, tumačiti generacije nakon nas. Izloženi radovi izvedeni u kombinovanoj tehnici na platnu, najčešće iz dva segmenta, na samom kraju biće "obeleženi" kružnim prihvatom raširenih ruku, ispruženih u duhu beskonačnog stiska našeg trajanja. U krugu sa linijama kanapa nagoveštena je dvostruka moć njegovog značenja udubljena u povezanom obruču bez početka i kraja, ojačana i svesna Božanske savršenosti. I setićemo se zajedno svih pouka o simbolima koje smo slušali a koje treba stalno ponavljati, o tome kako među brojnim simbolima Krug označava Sunce, Svetlost i Život, neprekidnu liniju postojanja.

Podseća nas na obavezu i odgovornost koju nosimo na plećima kako bi sačuvali celinu civilizacije oličenu u stalnom usavršavanju. Simbol kruga je jasna slika Univerzalne ideje slobodnog čoveka, kao savršenog oblika koji prerasta u položenu osmicu, Lemnis, nikad okončani niz života i smrti. Zato ne treba zaboraviti da nas, s vremena na vreme, Krug testira kako bi proverio izdržljivost i stepen naprezanja koji možemo da izdržimo. U tom "firmamentumu", nebeskom svodu, opcrtanom šestarom Stvoritelja, nalazi se prvorodna herojska moć u trajnoj hrabrosti odabranih.

A savremenost će svakako stati u nametnuti okvir zaobljenog vidika svakodnevnice.

Danilo Vuksanović