Časopis "Gradina" (Niš), broj 23/2008
Tuesday, 10 June 2008
ImageGradina broj 23, kao i prethodne, donosi nova istraživanja umetnika, književnika, pesnika i kritičara o granicama ljubavi, duše, ljudskosti, istorije, umetnosti... Korice i kolorne strane u časopisu, koje odvajaju pojedine rubrike, obgrlile su tekstualni deo časopisa uzbudljivim slikama Katarine Đorđević.
   

Granice

ImageOdavde do tamo je moje. Od one tarabe do velikog kamena je tvoje. Njihovo je s one strane puta, a naše s ove strane, sve do reke i šume. Ovo je naše vreme, njihovo je prošlo. Od te godine ja više nisam dete. Od tog datuma naša zemlja slavi Dan državnosti. Od sutra prestajem da pušim. Strah počinje s prvim mrakom. Između crne i bele smeštene su sve boje. Ako se gleda sa ovog mesta vidi se samo do horizonta...

Telo moje je dovde, do površine kože. Jesam li ja ceo tu? Jesam li ja i napolju: onaj san kojim me neko sanja, jesam li ja i onaj trač koje su izvezle susetke pri jutarnjoj kafi, jesam li i požutela fotografija u đačkom spomenaru? Postoje teža pitanja o granicama. Gde su granice ljubavi, gde su granice duše, gde su granice ljudskosti...

Umetnost se bavi prevazilaženjem granica. Ova fraza iznikla je u dugoj istoriji ljudske zapitanosti o smislu i lepoti života. Granica umetnosti nije jedna i svako do nje mora sam da dođe i prekorači je na svoj način, čak i u onim umetnostima kod kojih se udružuju dah i duh više umetnika (muzika, pozorište, film...).

Gradina broj 23, kao i prethodne, donosi nova istraživanja umetnika, književnika, pesnika i kritičara o granicama ljubavi, duše, ljudskosti, istorije, umetnosti... Korice i kolorne strane u časopisu, koje odvajaju pojedine rubrike, obgrlile su tekstualni deo časopisa uzbudljivim slikama Katarine Đorđević. Ove slike prevazilaze granice, kako je to dobro uočila Milica Todorović u tekstu koji možete da pročitate u Gradini koju držite u rukama,  i zalaze dublje u prošlost ispitujući "globalna umetnička dostignuća raznovrsnog geografskog, religijskog ili starosnog porekla, nalazeći u njima srodnosti i bliske početne izvore". Ove slike povezuju vreme vinčanske kulture s našim vremenom, arheološke tvorevine Lepenskog vira s modernim viđenjem univerzalnog čoveka. Katarina Đorđević nas jednostavnim, slikarskim, jezikom vrlo iskreno i istinito ubeđuje da je sve vreme povezano, da istorija postoji i da se granice u vremenu mogu prevazići.

Plodno tle ove Gradine zasejali su prozom Arif el-Hatib, Franja Petrinović, Ivana Dimić i Ivana Bulatović.

Za seme poezije pobrinuli su se grčki pesnik Spiro Vreto u odličnom prevodu Momčila Radića (u pesmama Spira Vreta vrvi upravo od takvih (ne)ljudi. Beže u blatnjavim cipelama iz rascepljenih država, postaju rulja došljaka koja silazi i škripi. Pred njihovom sudbinom na marginama bilo koje istorije ili mita se, umesto svakog komentara, možeš samo nakašljati od nelagodnosti. U opasnom zemljopisu sa pet strana sveta granice menjaju mesto preko noći. Ilegalni nesretnici tonu zajedno sa nakrivljenim brodovima sar¬kazma..."), kao i Luka Prošić, Nikola Todorović i Tanja Miluti¬nović.

Petra Mitić često za naš časopis prevodi tekstove koji analizuju granice pola. Tako u ovoj Gradini objavljujemo njen prevod odlomka iz knjige Šta je žena Toril Moi.

Krug naučnih interesovanja Ukrajinke Jelene Šerman su politički mitovi i stereotipi; informacione kampanje koje prethode oružanim sukobima; mehanizmi heroizacije i demonizacije političkih lidera; uloga sredstava masovnih informacija u formiranju javnog mnjenja... U tekstu Balkanski mit zapadne kinematografije ona izučava stvaranje negativnih stereotipa u produkciji igranih filmova država članica Nato... I još jedna izvrsna analiza filma i ne samo filma u Gradini jeste iz pera Marka Kostića.

Neću posebno izdvajati tekstove kritika koje objavljujemo u ovoj Gradini. Odavno se priča da granice književnosti ne postavljaju književni kritičari već ih određuju sami pisci snagom svog talenta, priča se da su kritičari neostvareni, netalentovani pisci... Ove buđave priče pale su u blato pred hrabrim delom mnogih vrsnih kritičara. Sve je manje ljudi spremno da se iskreno bavi nezahvalnim poslom kritike. A ostaje činjenica da je svet bez kritike svet bez vrednosti... Šta je čije? Dokle je moje moje? Nećemo svuda povlačiti tanku crnu liniju. Nećemo sami sebe zatvarati u  granice koje ne postoje. Život je uvek širi od granica umetnosti. S tim i opstaje nada da će se umetnost u ljudskom obliku širiti ka novim obalama...

Image

Zoran Pešić Sigma
glavni urednik

Sadržaj


Reč urednika
Zoran Pešić Sigma Granice

Granice proze
Arif el-Hatib Čovek drvo, Franja Petrinović Gradski golubovi, Ivana Dimić Kobne reči, Ivana Bulatović Manitulja

Granice poezije
Spiro Vreto Nepovedano, Luka Prošić Vreme, anđeli i san, Nikola Todorović Dole među mrtvima, Tanja Milutinović Zoe

Linkovi
Toril Moi Šta je žena? Pol, rod, i telo, Jelena Šerman Balkanski mit zapadne kinematografije, Marko Kostić Dobar film u lošoj zemlji, Dimitrije Tadić Dva nekadašnja beogradska vrta, Milica Todorović Izložba Katarine Đorđević

Granice kritike
Momčilo Radić Povest i sudbina u pesništvu  S. Vreta (O knjizi pesama Spira Vreta Nepovedano), Dušica Ristin Rumunska književnost - autohtoni duh (O knjizi Marijane Dan i Lućijana Pavela ...), Raša Popov Osovina istorije u aforizmima S. M. Stefanovića, Aleksandar B. Laković Knjiga o sudbini žene (O knjizi pesama Marije Knežević Uličarke), Željko Milanović Privlačnost (O romanu Renata Baretića Osmi povjerenik), Violeta Vučetić Duhovni regent (O knjizi S. Vladušića Portret hermeneutičara...), Snežana Božić Promaja iz ogledala & pozicioniranje (O knjizi Slobodana Vladušića Na promaji), Dragan Ranković Fantastična antropologija i (O pripovedaču, pesniku i slikaru Nemanji Mitroviću), Ljubiša Stojanović Jedinstvena knjiga D. Milenkovića (O pesniku Dimitiju Milenkoviću), Nenad Župac Pop album (O knjizi priča Dejana Stojiljkovića Lonj live), Ilija Bakić Zapisane emocije (O knjizi pesama Aleksandre Joksimović Tuđe drvo), Dejan Petrović Fest 2008, Marko S. Stojanović Sremac za 21. vek (O knjizi I. Stevanovića i B. Miltojevića Katil), Radmila Kostić Retrospektivna izložba  Stojka Stoleta Stojkovića, Slobodan  Krstić Vreme prošlo, vreme sadašnje (O pozorišnoj predstavi Odabrani i uništeni u režiji Kokana Mladenovića)

Beleške o autorima