Narodni muzej, Zrenjanin
LogoAdresa: Subotićeva 1, 23000 Zrenjanin, Srbija
Telefon: 023 / 561-841
Fax: 023 / 534-020
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.
Web: www.muzejzrenjanin.org.rs
Radno vreme:
Stalna postavka: radnim danima 8:30 – 18:30, subotom 8:30 – 12:30
Izložbeni saloni: radnim danima 9 – 13 i 14 – 19, subotom 9 – 13 i 17 – 21
Osoba za kontakt: Sanja Vrzić, odnosi s javnošću

Image
ImageImage
ImageImage
Image

Narodni muzej iz Zrenjanina spada u kategoriju muzejskih ustanova kompleksnog tipa, zavičajnog karaktera i svojim istraživačkim radom pokriva područje Srednjeg Banata. Unutar zbirki pet odeljenja Muzeja smešteno je oko 33.000 muzejskih predmeta. Pomenućemo samo nekoliko najznačajnijih zbirki: zbirka hladnog i vatrenog oružja, zbirka kapa zlatara, likovna zbirka sa značajnim fondom slika iz XVIII i XIX veka, zbirka nakita iz praistorije i srednjeg veka, zbirka ptica. Prezentacija zbirki odvija se u okviru stalne postavke i tematskih izložbi.

Prostor stalne postavke muzeja ima površinu od 1200 m2. Na prvom spratu izloženi su predmeti iz primenjene umetnosti, likovne zbirke i legata Narodnog muzeja, dok je na drugom spratu predstavljen deo novije istorije i etnologija, a nakon završetka potpune rekonstrukcije Narodnog muzeja od maja 2008. godine izloženi su eksponati iz odeljenja starije istorije, arheologije i prirode.

Trenutno zrenjaninski Narodni muzej raspolaže i sa tri izložbena prostora u prizemlju zgrade, to su Salon (površine 200 kvadratnih metara opremljen savremenom tehnologijom, klimatizacijom i osvetljenjem), Mali salon i Hol muzeja koji je adaptiran u izložbeni prostor. Muzej ima sopstvenu službu obezbeđenja sa video nadzorom.

Istorijat

Narodni muzej u Zrenjaninu osnovan je 1906. godine kao Muzej Torontalske županije, odlukom Municipijalnog odbora, a na inicijativu Kulturnog udruženja Torontalske županije. Ali, sudeći prema svim do sada raspoloživim izvorima, muzej je započeo sa radom tek 1911. godine. Odlaganje početka rada uslovljeno je finansijskim razlozima, kao i nedostatkom odgovarajućeg prostora. Prve prostorije muzej je dobio u samoj zgradi Županije, gde je, pod imenom "Muzej Torontalske županije", delovao do 1918. godine, kada je privremeno prestao sa radom. Posle Prvog svetskog rata muzej je preseljen prvo u kompleks Pijarističkog samostana, pa na sprat "Kasine", ali je u uslovima takvog smeštaja praktično bio zatvoren za publiku. Uoči Drugog svetskog rata muzej nosi ime "Muzej Dunavske banovine", a pokušaj Istorijskog društva iz Novog Sada da ga sredi i otvori za posete sprečio je rat. Za vreme okupacije 1941 - 1944. godine, kao "Muzej okruga banatskog" bio je kratko vreme otvoren. Posle oslobođenja usledile su dalje selidbe, i tek je treća lokacija usvojena kao trajno rešenje: zgrada bivše Finansijske palate, građena 1893. godine po projektu arhitekte Ištvana Kiša.

Kratak pregled izložbenih aktivnosti

U septembru 2005. godine otvoren je izložbeni Salon Narodnog muzeja u kojem su do kraja te godine bile sledeće izložbe: Uroša Predića, Save Šumanovića i izložba stilskog nameštaja "Sto lica stolica".

U Narodnom muzeju Zrenjanin tokom 2006. godine realizovane su 34 izložbe a Muzej je imao preko 85.500 posetilaca. Među izložbama u 2006. godini izdvajamo izložbe: Patrijarh Josif Rajačić, Istorija sporta Zrenjanina, Nadežda Petrović, Vladimir Veličković, Stevan Aleksić i arheološka izložba Matejski brod.

Od januara do decembra 2007. godine u zrenjaninskom Narodnom muzeju bilo je realizovano 30 izložbi koje je, zajedno sa stalnom postavkom, pogledalo 82.649 posetilaca. Od izložbi u 2007. godini izdvajamo: izložba kineskog tradicionalnog veza na svili Niti svetlosti, izložbe slika Miće Popovića, Zorana Pavlovića, Milenka Šerbana, Mediala u Vojvodini, Leonardo da Vinči u Zrenjaninu, izložba slika Franca Ajzenhuta, Portreti iz Galerije Poklon zbirke Rajka Mamuzića i Milan Konjović: četvrta decenija.

U 2008. godini izdvajamo sledeće izložbe: Marindom, Karikature Predraga Koraksića - Coraxa, Scenografije i kostimi Miodraga Tabačkog, Milena Pavlović-Barili, Službeno odelo u Srbiji u 19. i 20. veku, Slike i skulpture iz zbirke Đure Popovića i izložba slika Radomira Reljića.