Art Info

Dobrodošli na novu verziju Art magazina prilagođenu Google naredbi Mobile first. Podržite prenos članaka u novu verziju donacijom na naš dinarski tekući račun:

Centar za istraživanje i razvoj komunikacija, Novi Sad
340-11006480-66

Za donaciju iz inostranstva pišite na artmagazin.novisad@gmail.com kako bi vam poslali uputstvo banke.

U 2025. Art magazin je podržao Grad Novi Sad - Gradska uprava za kulturu.

21000 Novi Sad, Arse Teodorovića 16 063 8880860 artmagazin.novisad@gmail.com

Vesti / Novi Sad


Galerija Šikora

Ponuda i otkup umetničkih dela. Telefon 063 342742
(1 Vote)
Nenad Lazić

NOVI SAD. Galerja FORMA predstavlja od 3. do 22. marta 2026. izložbu "Ćirlica na kvadrat" Nenada S. Lazića (1974, Zrenjanin). Diplomirao јe na Akademiјi umetnosti u Novom Sadu na Odseku za grafičke i vizuelne komunikaciјe u klasi prof. Branislava Dobanovačkog (plakat), prof. Boška Ševe (oblikovanje grafike) i prof. Suzane Kubinec (dizaјn knjige i ilustraciјa). Na istom fakultetu јe pohađao i magistarske studiјe na Odseku za dizaјn knjige. Dobitnik je više nagrada.

Izložba "Ćirilica na kvadrat" autora Nenada S. Lazića postavlja pitanje: da li u svojoj lenjosti da čitamo zapravo zatvaramo civilizacijski krug, a zatim iznova krećemo od slikovnog oblika prenošenja jedne fonetske poruke. Jer, u poplavi vizuelnih simbola digitalnog doba, tehnološka civilizacija kao da se trudi da sve više potisne alfabet.

Međutim, Lazić ga brani, brani ga "oružjem neprijatelja", uspešno koristeći ansambl tropa u realizaciji sopstvenih slovnih rešenja, čime direktno ulazi u nazovi igru dominacije i otpora. Kao rezultat nastaju prikazi slova, da, baš tako, prikazi slova koji su iskazi o tenziji umetnika koji izražava sopstveni pogled na svet.

Usvom trudu, Lazić je sebi nametnuo zadatak da slova pretoči u alfabetski geštalt – setove grupisane na osnovu estetskih, komunikativnih i značenjskih vrednosti. Ovo poslednje Lazić stavlja u smislenu formu različitih motivacionih poruka svojstvenih društvenim mrežama. Lakim gestom japanskog kista ili računarski projektovanim alfabetom, on dolazi do realizacije sopstvene zamisli – a to je aktivni čitalac, a tek onda estetski potrošač.

Tom tendencijom alfabetu se vraća sopstvena snaga u vidu komunikativne funkcije, a njegov posmatrač ponovo postaje aktivni kritičar stvarnosti – čitalac. Deluje ovo kao igra, ali to i nije, već jedna komplikovana dihotomija Lazićevog prosedea. I za kraj ključno – ovom izložbenom celinom, Lazić zapravo pravi otklon od svog uobičajenog oživljavanja civilizacijske Zore u formi popularne kulture.

dr Zdravko Rajčetić,
teoretičar umetnosti i medija