Art Info

U 2026. Art magazin je podržao Grad Novi Sad

Podržite Art magazin donacijom na naš dinarski tekući račun:

Centar za istraživanje i razvoj komunikacija, Novi Sad
340-11006480-66
Svrha uplate: Donacija za Art magazin

Za donaciju iz inostranstva pišite na artmagazin.novisad@gmail.com da vam pošaljemo uputstvo banke.

21000 Novi Sad, Arse Teodorovića 16 063 8880860 artmagazin.novisad@gmail.com

Vesti / Srbija

(0 Votes)
Simpozijum Terra

KIKINDA. Internacionalni simpozijum skulpture u terakoti velikog formata "Terra" osnovan je 1982. godine od strane akademskog vajara mr Slobodana Kojića. Od tada se održava svake godine od 1. do 31. jula u Kikindi, u prostoru nekadašnje fabrike crepa – objektu industrijske arhitekture izgrađenom 1895. godine. Ovogodišnji učesnici simpozijuma su: Goce Nanevski (Makedonija), Raphaëlle Sabattie (Francuska), Milorad Mladenović (Srbija), Branko Milanović (Srbija) i Beate Gatschelhofer (Austrija).

Na simpozijumu "Terra" svake godine učestvuje od pet do osam umetnika iz Srbije i inostranstva. Kada je reč o skulpturi u terakoti velikog formata i savremenoj umetnosti, simpozijum "Tera" jedinstven je na svetu.

Tokom ove četiri decenije "Terra" nastoji da sve svoje učesnike "uvede" u jedan specifičan proces stvaranja koji nije moguće realizovati u redovnoj ateljerskoj praksi: vajarima je ponuđena mogućnost svojevrsnog stručnog usavršavanja te je zbog toga kikindski vajarski skup definisan kao – simpozijum.

Vajari su na kikindskom simpozijumu tokom svih ovih godina autentičnim skulptorskim načinom iskazali svoje reakcije i refleksije na društvena zbivanja, iako učesnicima "Terre" nikada nije bio postavljen ni jedan tematski ili koncepcijski zahtev.

Reagujući na sva ta zbivanja, ažurno delajući na Internacionalnom simpozijumu skulpture "Terra" u Kikindi, vajari su svojim oblicima pronicali u duh vremena: u osamdesetim su komentarisali dihotomnost tadašnjeg doba: ekspresivnom formom su protestvovali protiv tadašnjeg stanja sveta ali su, istovremeno, tom istom gestualnošću, ekstatično slavili život. Potom su se konstrukcijom suprotstavljali opštoj destrukciji koja je vladala nekadašnjim jugoslovenskim prostorom fatalnih devedesetih, baš kao što su u tom desetleću nametnuli geometriju i formalnu jednostavnost oplemenjene načelima reda, sklada i harmonije – kao moguće modele za uređenje boljeg društva...

Sava Stepanov