Art Info

U 2026. Art magazin je podržao Grad Novi Sad

Podržite Art magazin donacijom na naš dinarski tekući račun:

Centar za istraživanje i razvoj komunikacija, Novi Sad
340-11006480-66
Svrha uplate: Donacija za Art magazin

Za donaciju iz inostranstva pišite na artmagazin.novisad@gmail.com da vam pošaljemo uputstvo banke.

21000 Novi Sad, Arse Teodorovića 16 063 8880860 artmagazin.novisad@gmail.com

Vesti / Beograd

(0 Votes)
Dunja Ćorlomanović

BEOGRAD. Prodajna galerija "Beograd" predstavlja, od 24. septembra do 12. oktobra 2026, slike Dunje Ćorlomanović (1995, Beograd). Osnovne i master studije završila je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Na istom fakultetu je i doktorirala. Izložbu pod nazivom "Brankuši je umro. Nemoj to više da pitaš" čine slikarski radovi kao prikazi izolovanih narativa iz autorkinog imaginarijuma koji uporedo sa citatima umetnika – potencijalnih poetskih korespodenata, zajedno tvore hibridne kompozicije u prostorima izmeštene realnosti.

Izložba "Brankuši je umro. Nemoj to više da pitaš" svojim eksplicitnim i opominjućim naslovom, pored osećaja težine konačnosti, upućuje na ideju o neminovnosti oslobađajućeg preokreta i čin uspostavljanja radikalnog reza, egzistencijalnog i stvaralačkog. Iako se direktno nadovezuju na prethodna istraživanja iz ciklusa crteža "Sećanje na gospođicu Pogani", novi slikarski radovi predstavljaju snažan i poetičan epilog jedne opsesije. Oličen kroz odnos Konstantina Brankušija i Magrit Pogani u svojstvu ikonografskog preteksta i metafore, motiv muze je bio centralni akter crteža.

Naslov aktuelne izložbe poput manifesta demistifikuje taj odnos: smrt muze simbolički se ogleda u Brankušijevoj smrti. To nije samo kraj jedne istorijsko-umetničke reference, već i dekonstrukcija samog pojma inspiracije, romantizovane figure stvaraoca i njegove umetničke sene, ukidanje sistema jedne ponavljajuće matrice – bilo kreativne ili rodne, društvene...

Metafizički štimung ambijenta, predmeti i figure stilizovani do nivoa simbola zagonetnog značenja, ekspresija boje i poigravanje sa distorzijama perspektive deo su vizuelnog repertoara kojim umetnica artikuliše slikane scene kao oprostorene autoportrete. Pored organske povezanosti poezije i slikarskog medija, prepoznatljive osobenosti opusa, Ćorlomanovićeva u novim radovima spaja mentalne pejzaže/prostore sa fragmentima proživljenih iskustava generišući brojne (mirko)narative.

Miroslav Sapundžić, istoričar umetnosti
(iz predgovora u katalogu)