Art Info

U 2026. Art magazin je podržao Grad Novi Sad

Podržite Art magazin donacijom na naš dinarski tekući račun:

Centar za istraživanje i razvoj komunikacija, Novi Sad
340-11006480-66
Svrha uplate: Donacija za Art magazin

Za donaciju iz inostranstva pišite na artmagazin.novisad@gmail.com da vam pošaljemo uputstvo banke.

21000 Novi Sad, Arse Teodorovića 16 063 8880860 artmagazin.novisad@gmail.com

Vesti / Beograd

(0 Votes)
Miodrag Krkobabić

BEOGRAD. Kulturni centar Beograda predstavlja u Likovnoj galeriji izložbu Miodraga Krkobabića (1971) od 1. do 22. oktobra 2026. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. U više navrata boravi u Nemačkoj na specijalizaciji za Audiovizuelne kompozicije. Dobitnik je više nagrada.

Izložba "Neželjeni odraz: Antirefleks" Miodraga Krkobabića polazi od jednostavne, ali istovremeno destabilizujuće pretpostavke: ono što nazivamo identitetom nikada nije samo naše. On nastaje u prostoru između pojedinca i društva, između ličnog izbora i nametnutih kategorija, između potrebe za pripadanjem i otpora prema pripadanju. Identitet se tako pokazuje kao nestabilna konstrukcija, neprestano izložena pogledima, klasifikacijama, projekcijama i očekivanjima drugih.

U središtu projekta nalazi se metaforičko pitanje granice, ne samo fizičke koja razdvaja teritorije, već i društvene, političke i psihološke granice koje određuju ko pripada, a ko ostaje izvan, šta je prihvatljivo, a šta postaje strano ili nepoželjno. Granica tako nije neutralna: ona proizvodi razlike i identitete upravo kroz njihovo razdvajanje. Krkobabić stereotip sagledava kao mehanizam društvene kontrole koji, u svojoj militantnoj isključivosti, zahteva svrstavanje i izbor pripadnosti. Sve što je promenljivo, višestruko ili ostaje između unapred određenih kategorija postaje problem. Savremeni subjekt zato je neprestano prinuđen da potvrđuje ko je i čemu pripada.

"Neželjeni odraz: Antirefleks" nije izložba o granicama u njihovom doslovnom značenju. To je izložba o mehanizmima koji granice proizvode, održavaju i internalizuju. O načinu na koji društvo od pojedinca zahteva da bude prepoznatljiv, određen i svrstan. O pogledima koji klasifikuju, o sistemima koji nadziru, o identitetima koji se koriste kao sredstva interesa. Ali i o mogućnosti da se tim mehanizmima suprotstavimo, prelaskom, nesvrstavanjem, promenom pozicije ili jednostavno odbijanjem da ono što nam je ponuđeno kao jedina moguća slika prihvatimo kao konačnu istinu o sebi.

Saša Janjić
(iz teksta u katalogu izložbe)