Art Info

Dobrodošli na novu verziju Art magazina prilagođenu Google naredbi Mobile first. Podržite prenos članaka u novu verziju donacijom na naš dinarski tekući račun:

Centar za istraživanje i razvoj komunikacija, Novi Sad
340-11006480-66

Za donaciju iz inostranstva pišite na artmagazin.novisad@gmail.com kako bi vam poslali uputstvo banke.

U 2025. Art magazin je podržao Grad Novi Sad - Gradska uprava za kulturu.

21000 Novi Sad, Arse Teodorovića 16 063 8880860 artmagazin.novisad@gmail.com

Vesti / Beograd


Galerija Šikora

Ponuda i otkup umetničkih dela. Telefon 063 342742
(0 Votes)
Nina Urošević
Nina Urošević

BEOGRAD. Maja i Nina Urošević (1996, Beograd) završile su osnovne akademske studije na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Istraživanje odnosa arhitekture, čoveka i prirode, sa višesmernim i slojevitim relacijama ova tri elementa, predstavlja stvaralačku preokupaciju ovih umetnica. Radovi realizovani prevashodno u mediju crteža na papiru, fokusirani su na percepciju savremenog urbanog, ujedno i ličnog životnog habitusa. Prodajna galerija Beograd, 23. februar - 13. mart 2023.

Maja Urošević
Maja Urošević

Koristeći izražajne mogućnosti grafitne olovke ili postupka sitoštampe, Nina Urošević elaborira strukturalnost arhitektonskih formi i analitički pedantno beleži složene geometrizovane sisteme staklenih fasadnih opni. Horizontalne i vertikalne linije formiraju mozaičku mrežu repetitivnih zidnih jedinica dinamiziranu različitim uglovima posmatranja i perspektive. Svetlo, jedan od ključnih kompozicionih elemenata, variranjem oštrih tonskih kontrasta i blage valerske modelacije stvara bogate plastičke i taktilne efekte, opipljiv osećaj prostornosti. Projekcijom ogledalskih slika na staklenim površinama, umetnica proizvodi igru beskonačnih refleksija, prelamanja formi i/ili kontrasta strogih linearnih sklopova i fluidne amorfnosti kao posledice optičke distorzije.

Statičnim i fiksiranim pogledom na osvetljene prozore susednih zgrada, Maja Urošević razotkriva prostorno-vremenske koordinate posmatranja, odnosno samog stvaralačkog čina – noć i stambene etaže u manje-više istoj visinskoj zoni vidokruga. Na osnovu broja i rasporeda prozora, podignutih ili spuštenih roletni, ljudskih silueta, mobilijara koji se nazire (zavese, vrata, slike na zidovima, sobne biljke...), zapažamo trenutna dešavanja i generišemo utisak o životnim navikama pojedinaca i zajednice u bliskom okruženju. Bodlerov iskaz o prozoru, da ono što se vidi na svetlu dana nikada ne može biti interesantnije od onog što se dešava iza staklenog okna, sagledan kroz Majin perceptivni i stvaralačko-problemski aparat, primenljiv je i u uslovima novog milenijuma.

Miroslav Sapundžić, istoričar umetnosti
(iz predgovora kataloga)